1.0Marenauta Bloghttps://blog.marenauta.com/hr/Redakcija Marenautahttps://blog.marenauta.com/hr/author/marenauta-hr/rich600338<blockquote class="wp-embedded-content"><a href="https://blog.marenauta.com/hr/6-pogresaka-koje-nauticar-mora-poznavati/">6 pogrešaka u toku sidrenja na koje nautičar mora obratiti pažnju</a></blockquote> <script type='text/javascript'> <!--//--><![CDATA[//><!-- /*! This file is auto-generated */ !function(d,l){"use strict";var e=!1,n=!1;if(l.querySelector)if(d.addEventListener)e=!0;if(d.wp=d.wp||{},!d.wp.receiveEmbedMessage)if(d.wp.receiveEmbedMessage=function(e){var t=e.data;if(t)if(t.secret||t.message||t.value)if(!/[^a-zA-Z0-9]/.test(t.secret)){for(var r,i,a,s=l.querySelectorAll('iframe[data-secret="'+t.secret+'"]'),n=l.querySelectorAll('blockquote[data-secret="'+t.secret+'"]'),o=new RegExp("^https?:$","i"),c=0;c<n.length;c++)n[c].style.display="none";for(c=0;c<s.length;c++)if(r=s[c],e.source===r.contentWindow){if(r.removeAttribute("style"),"height"===t.message){if(1e3<(a=parseInt(t.value,10)))a=1e3;else if(~~a<200)a=200;r.height=a}if("link"===t.message)if(i=l.createElement("a"),a=l.createElement("a"),i.href=r.getAttribute("src"),a.href=t.value,o.test(a.protocol))if(a.host===i.host)if(l.activeElement===r)d.top.location.href=t.value}}},e)d.addEventListener("message",d.wp.receiveEmbedMessage,!1),l.addEventListener("DOMContentLoaded",t,!1),d.addEventListener("load",t,!1);function t(){if(!n){n=!0;for(var e,t,r=-1!==navigator.appVersion.indexOf("MSIE 10"),i=!!navigator.userAgent.match(/Trident.*rv:11\./),a=l.querySelectorAll("iframe.wp-embedded-content"),s=0;s<a.length;s++){if(!(e=a[s]).getAttribute("data-secret"))t=Math.random().toString(36).substr(2,10),e.src+="#?secret="+t,e.setAttribute("data-secret",t);if(r||i)(t=e.cloneNode(!0)).removeAttribute("security"),e.parentNode.replaceChild(t,e)}}}}(window,document); //--><!]]> </script><iframe sandbox="allow-scripts" security="restricted" src="https://blog.marenauta.com/hr/6-pogresaka-koje-nauticar-mora-poznavati/embed/" width="600" height="338" title="“6 pogrešaka u toku sidrenja na koje nautičar mora obratiti pažnju” — Marenauta Blog" frameborder="0" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no" class="wp-embedded-content"></iframe>https://blog.marenauta.com/wp-content/uploads/2020/01/Errori-nellormeggio.jpg1200630Umijeće jedrenja zahtijeva sposobnost predviđanja nepredvidivog. Boravak na moru zavisi o mnogim varijablama, ne samo o pukoj sreći a vješt jedriličar mora pokušati smanjiti rizike iako oni predstavljaju ponekad i samu čar jedrenja. Prije svega, skiper jedrilice nastoji izbjeći pogreške, čak i one glupe i banalne koje se na moru ponekad skupo plaćaju. Međutim, da biste bili dobar jedriličar, morate prvo i pogriješiti te na taj način poslije i naučiti akumulirajući dragocjeno znanje koje vam omogućuje da je više ne ponovite. Prema statistici jedriličarskih nesreća, najviše pogrešaka, nemara dolazi prilikom manevara pristajanja u luci ili prilikom sidrenja na otvorenom. Razlog je taj što se ti manevri gotovo uvijek odvijaju u blizini prepreka, pristaništa i drugih brodova koji uz vjetrove i struje mogu otežati život čak i najiskusnijim nautičarima. No koje su najčešće pogreške pri vezivanju broda? Otkrij najbolje ponude za najam plovila  Ne pričvrstiti bokobrane na ogradu To se događa s manje iskusnim, rastresenim i nespretnim ekipama: zaboraviti na vrijeme pripremiti bokobrane i u zadnji čas izbjeći eventualnu štetu. Desi se također da su bokobrani fiksirani na pogrešnoj visini ili da nisu dovoljno pričvršćeni uz opasnost da padnu u vodu ili da se skližu po trupu plovila. Osnovno pravilo ispravnog priveza uvijek je isto: svaki put kada se spremate prići luci, a ima drugih privezanih plovila, bokobrani moraju već biti privezani. Posada ih mora pripremiti na vrijeme, odnosno prije početka manevra priveza. Visina bokobrana također se mora podesiti prema obližnjim plovilima ili pristaništu i bolje ih je pričvrstiti na bazu ograde nego na samu ogradu. Ne smanjiti brzinu  Prečesto se vide jedrilice kako ulaze u luku ili zaljev velikom brzinom, da bi potom napravile niz nespretnih pokušaja u svrhu izbjegavanje opasnih situacija s drugim brodovima. Brzina predstavlja opasnost i višestruko povećava mogućnost pogreške prilikom veza. Minimalna brzina je jedini način da se na vrijeme isprave sve pogreške i da ne prouzročite štetu vašem plovilu i drugima. Usporavanje pomaže u procjeni točne lokacije gdje pristati i započeti manevar, kao i u izbjegavanju nesretnih slučaja, kolizije s drugim plovilima. Jedini slučaj kada treba povećati brzinu prilikom ulaska u luku je u prisutnosti jakoga vjetra ili struje. Otkrij najbolje ponude za najam plovila  Ne očistiti palubu Uobičajeno je vidjeti kako jedrilice ulaze u luku ili marinu s palubom u potpunom neredu: ručnici vise na ogradi, otvorena zaštitna tenda koja ograničava vidljivost skiperu, otvorena vratašca pretinaca iz kojega ispadaju predmeti. To je ozbiljan nemar koji često može ugroziti uspjeh priveza. Zapravo, procedura sigurnog priveza zahtijeva pospremanje palube iz više razloga: predmeti koji nisu spremljeni i koji ostanu okolo po palubi, ometaju kretanje posade tijekom manevara, ali također mogu pružiti otpor vjetru i time povećati neželjeni učinak na brod. Da ne spominjemo da mogu također pasti u more, oštetiti se ili zaprljati. Nakon čišćenja palube, posada prilikom sidrenja ili pristajanja u luci, mora privezati bokobrane te pripremiti konopac za privezati se. U kokpitu je također vrlo korisno imati prijenosni VHF s kojim možete komunicirati s marinom zbog primanja uputa ili podrške. Ne poznati učinak propelera Učinak propelera koncept je kojim se susreće svatko tko krene na tečaj za voditelja brodice, no čak i nakon puno godina prakse, nautičari ga i dalje malo primjenjuju. To je bočni potisak koji proizlazi iz rotacije propelera zbog razlike u dubini i gustoći vode u kojoj se elise okreću. Fenomen je to koji uvelike utječe na upravljivost plovila, a time i na savršeni uspjeh priveza. Dakle kod desnostranih propelera, bočni potisak u rikvercu bit će prema lijevo s posljedicom pomaka krme u tom smjeru. Stoga, prilikom pristajanja, trebalo bi držati krmu okrenutu više prema desnoj strani da bi se ta razlika u zaokretu iskompenzirala prilikom prvog ubrzanja, a zatim, treba smanjiti brzinu i lagano upravljati kormilom. U slučaju lijevostranih propelera, naravno, biti će potrebno raditi suprotno. Ne napeti dovoljno konop prilikom veza Gotovo uvijek tipičan vez u lukama je plovilo okrenuto s krmene strane privezan s konopima na rivi. Glavna mjera opreza, osim zategnutosti, mora biti da se brod ne smije približiti pristaništu čak ni u slučaju jakog vjetra kako se ne bi oštetio njegov trup ili mol pristajanja. Tajna je pažljivo procijeniti koliko napeto privezati konopce. Idealno ih je labavo privezati kako bi vez bolje apsorbirao udarce ili kretnje trupa, ali i da bi plovilo moglo biti dovoljno udaljeno od pristaništa. Zatim od slučaja do slučaja procjenjujemo koji tip priveza treba primijeniti, zavisno o plovilima pored. Primjerice, trup sa zategnutim vezom koji stoji uz plovila s labavim privezom, prilikom jakog bočnog vjetra morati će izdržati udarce susjednih brodica te na taj način dobiti eventualna oštećenja. Ne paziti na kut zaokreta Pogrešan kut zaokreta prilikom veza u luci jedna je od najčešćih pogrešaka neiskusnih posada. Posljedica su opasni sudari s drugim plovilima ili zapetljanja sidrenih lanaca, situacije koje nisu rijetke osobito tijekom noćnih promjena smjera vjetra ili u slučaju naglih udara vjetra. Naravno, teško je procijeniti točan kut zaokreta odnosno perimetar kruga koje je plovilo u stanju napraviti prilikom sidrišta. Zapravo, svaki se trup ponaša različito ovisno o duljini i vrsti sidra, a također i o njegovom obliku; lako plovilo biti će osjetljivije na djelovanje vjetra dok će ono teže biti stabilnije i sporije u praćenju rotacije vjetra. S druge strane, djelovanje struje će utjecati više na teža plovila(s ​​većom uronjenom površinom), a manje, primjerice, na katamarane. Otkrij najbolje ponude za najam plovila