
<?xml version="1.0"?>
<oembed><version>1.0</version><provider_name>Marenauta Blog</provider_name><provider_url>https://blog.marenauta.com/hr/</provider_url><author_name>Redakcija Marenauta</author_name><author_url>https://blog.marenauta.com/hr/author/marenauta-hr/</author_url><title>Glavni vjetrovi Mediterana - Marenauta Blog</title><type>rich</type><width>600</width><height>338</height><html>&lt;blockquote class="wp-embedded-content" data-secret="MaFNTZrOWF"&gt;&lt;a href="https://blog.marenauta.com/hr/glavni-vjetrovi-mediterana/"&gt;Glavni vjetrovi Mediterana&lt;/a&gt;&lt;/blockquote&gt;&lt;iframe sandbox="allow-scripts" security="restricted" src="https://blog.marenauta.com/hr/glavni-vjetrovi-mediterana/embed/#?secret=MaFNTZrOWF" width="600" height="338" title="&#x201C;Glavni vjetrovi Mediterana&#x201D; &#x2014; Marenauta Blog" data-secret="MaFNTZrOWF" frameborder="0" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no" class="wp-embedded-content"&gt;&lt;/iframe&gt;&lt;script&gt;
/**
 * WordPress inline HTML embed
 *
 * @since 4.4.0
 * @output wp-includes/js/wp-embed.js
 *
 * Single line comments should not be used since they will break
 * the script when inlined in get_post_embed_html(), specifically
 * when the comments are not stripped out due to SCRIPT_DEBUG
 * being turned on.
 */
(function ( window, document ) {
	'use strict';

	/* Abort for ancient browsers. */
	if ( ! document.querySelector || ! window.addEventListener || typeof URL === 'undefined' ) {
		return;
	}

	/** @namespace wp */
	window.wp = window.wp || {};

	/* Abort if script was already executed. */
	if ( !! window.wp.receiveEmbedMessage ) {
		return;
	}

	/**
	 * Receive embed message.
	 *
	 * @param {MessageEvent} e
	 */
	window.wp.receiveEmbedMessage = function( e ) {
		var data = e.data;

		/* Verify shape of message. */
		if (
			! ( data || data.secret || data.message || data.value ) ||
			/[^a-zA-Z0-9]/.test( data.secret )
		) {
			return;
		}

		var iframes = document.querySelectorAll( 'iframe[data-secret="' + data.secret + '"]' ),
			blockquotes = document.querySelectorAll( 'blockquote[data-secret="' + data.secret + '"]' ),
			allowedProtocols = new RegExp( '^https?:$', 'i' ),
			i, source, height, sourceURL, targetURL;

		for ( i = 0; i &lt; blockquotes.length; i++ ) {
			blockquotes[ i ].style.display = 'none';
		}

		for ( i = 0; i &lt; iframes.length; i++ ) {
			source = iframes[ i ];

			if ( e.source !== source.contentWindow ) {
				continue;
			}

			source.removeAttribute( 'style' );

			if ( 'height' === data.message ) {
				/* Resize the iframe on request. */
				height = parseInt( data.value, 10 );
				if ( height &gt; 1000 ) {
					height = 1000;
				} else if ( ~~height &lt; 200 ) {
					height = 200;
				}

				source.height = height;
			} else if ( 'link' === data.message ) {
				/* Link to a specific URL on request. */
				sourceURL = new URL( source.getAttribute( 'src' ) );
				targetURL = new URL( data.value );

				if (
					allowedProtocols.test( targetURL.protocol ) &amp;&amp;
					targetURL.host === sourceURL.host &amp;&amp;
					document.activeElement === source
				) {
					window.top.location.href = data.value;
				}
			}
		}
	};

	function onLoad() {
		var iframes = document.querySelectorAll( 'iframe.wp-embedded-content' ),
			i, source, secret;

		for ( i = 0; i &lt; iframes.length; i++ ) {
			/** @var {IframeElement} */
			source = iframes[ i ];

			secret = source.getAttribute( 'data-secret' );
			if ( ! secret ) {
				/* Add secret to iframe */
				secret = Math.random().toString( 36 ).substring( 2, 12 );
				source.src += '#?secret=' + secret;
				source.setAttribute( 'data-secret', secret );
			}

			/*
			 * Let post embed window know that the parent is ready for receiving the height message, in case the iframe
			 * loaded before wp-embed.js was loaded. When the ready message is received by the post embed window, the
			 * window will then (re-)send the height message right away.
			 */
			source.contentWindow.postMessage( {
				message: 'ready',
				secret: secret
			}, '*' );
		}
	}

	window.addEventListener( 'message', window.wp.receiveEmbedMessage, false );
	document.addEventListener( 'DOMContentLoaded', onLoad, false );
})( window, document );
//# sourceURL=https://blog.marenauta.com/wp-includes/js/wp-embed.js
&lt;/script&gt;
</html><description>Nauti&#x10D;ar bi trebao znati sve &#x201C;trikove&#x201D; kako bi najbolje protuma&#x10D;io prirodne znakove prije promjene vremena. &#x160;to se ti&#x10D;e meteorolo&#x161;kih pojava, vjetrovi su prije svega &#x10D;imbenici koje bi skiper, ali i oni koji su dio posade, trebali znati tijekom plovidbe, kao i prilikom priveza. Evo vodi&#x10D;a o prevladavaju&#x107;im vjetrovima koji se mogu susresti na Sredozemlju, kako nastaju, njihovim nazivima, karakteristikama i atmosferskim pojavama koje nauti&#x10D;ari moraju uzeti u obzir. Otkrij najbolje ponude za najam plovila&#xA0; &#x160;to je i kako nastaje vjetar? Iz meteorolo&#x161;ke perspektive vjetar, to jest, velike mase zraka koje se gibaju, mogu se smatrati kretanjem skupa &#x10D;estica, od kojih je svaka potaknuta jednim vlastitim gibanjem i koja unutar sebe ima ujedna&#x10D;ene &#x10D;imbenike. Dimenzije ovih &#x10D;estica obi&#x10D;no su jednake nekoliko kubi&#x10D;nih centimetara, dok je njihova masa znatno manja, toliko da je mala varijacija atmosferskog tlaka dovoljna da se stvori pomak velikih koli&#x10D;ina tih &#x10D;estica i posljedi&#x10D;no, razli&#x10D;itih vrsta vjetrova. Zrak se u praksi pona&#x161;a kao teku&#x107;ina koja se kre&#x107;e pod utjecajem kontinuiranih promjena tlaka. Intenzitet vjetrova, s druge strane, ovisi o slo&#x17E;enijem sustavu sila koji uklju&#x10D;uje varijable, poput samog atmosferskog tlaka, ali i rotacijskog kretanja Zemljine osi, kao i prirodno &#x201C;jednostavnijih&#x201D; parametara, kao &#x161;to je npr. kao temperatura zraka i indeks vla&#x17E;nosti. Upravo iz tih razloga, prema osobitim karakteristikama ovih varijabli koje se nalaze na talijanskim morima, neki vjetrovi prevladavaju po smjeru i intenzitetu me&#x111;u svim vjetrovima koji mogu nastati u atmosferi i koji su navedeni u ru&#x17E;i vjetrova. Odnosno, to je Maestral, Tramontana, Bura, Levant, Jugo, O&#x161;tro, Lebi&#x107; i Pulenat. Maestral Tako&#x111;er poznat po francuskom nazivu &#x201C;Mistral&#x201D;, Maestral je vjetar koji pu&#x161;e sa sjeverozapada i koji uglavnom prati hladne fronte. Upravo iz tog razloga karakterizira ga prili&#x10D;no suh zrak i povezan je s nebom prekrivenim kumulusnim oblacima, kao i s grmljavinom i naglim padovima temperature. Zove se Maestral jer s otoka Krete, referentne to&#x10D;ke Ru&#x17E;e Vjetrova, ovaj vjetar pu&#x161;e sa sjeverozapada u smjeru Venecije, u antici nazvana &#x201C;magister&#x201D; ili &#x201C;magistra&#x201D;. Mo&#x17E;e dose&#x107;i intenzitet do 40-50 &#x10D;vorova i u&#x10D;initi jo&#x161; opasnijim more koje je ve&#x107; uznemireno od strane Lebi&#x107;-a, pa ga se posebno boje nauti&#x10D;ari. Tipi&#x10D;an slu&#x10D;aj prisutnosti Maestrala u obalnim podru&#x10D;jima sjevernog Tirenskog mora predstavlja fronta hladnog zraka koja prolazi preko Italije i koja dolazi upravo sa sjeverozapada. Tramontana Tramontana je, s druge strane, hladni vjetar koji pu&#x161;e sa sjevera, posebno nakon vremenskog poreme&#x107;aja. Iz tog razloga kod Tramontane je nebo obi&#x10D;no uvijek vedro. Nalazi se prije svega na morima sjeverne Italije, odnosno Ligurskom i sjevernom Jadranu. to je hladan vjetar sa sjevera, donosi nisku vlagu i stoga vedro ili djelomi&#x10D;no obla&#x10D;no nebo (Tramontana &#x201C;vedra&#x201D;); ime mu potje&#x10D;e od &#x10D;injenice da na Kreti, uglavnom planinskom otoku, prelazi planine sa sjevera na jug. Mo&#x17E;e se pojaviti po vedrom ili obla&#x10D;nom nebu i oborinama kada je povezan s poreme&#x107;enim sustavom. U slu&#x10D;aju meteorolo&#x161;kog poreme&#x107;aja, takozvana&#x201D;tamna Tramontana&#x201D; koja na Ligurskoj rivijeri tjera ju&#x17E;no poreme&#x107;aje sa sjevera s Apeninskog i Alpskog luka. Naziv Tramontana pogre&#x161;no se povezuje sa &#x201C;zalaskom sunca&#x201D; iako dolazi sa sjevera, u stvarnosti potje&#x10D;e od latinskog opisa &#x201C;intra montes&#x201D; koji se odnosi na &#x10D;injenicu da se proizlazi iz srca Alpa, sjeverne to&#x10D;ke, povijesno poznate jo&#x161; od vremena Rimljana. Bura Bura dolazi sa sjeveroistoka. Obi&#x10D;no pu&#x161;e na podru&#x10D;ju sjevernog Jadrana na obalama Friuli Venezia Giulie i Istre i o&#x10D;ituje se u posebnim tla&#x10D;nim uvjetima. Ime Bura potje&#x10D;e od &#x10D;injenice da se radi o sjevernom vjetru, &#x201C;borealnom&#x201D;, &#x161;to se tako&#x111;er odnosi na gr&#x10D;ki mitolo&#x161;ki lik zvan Borea. Bura je poznata prije svega u Trstu, gdje posebno pu&#x161;e zimi, a lokalni ljudi je po lijepom vremenu zovu &#x201C;Bora chiara&#x201D;, a po poreme&#x107;enom vremenu &#x201C;Bora scura&#x201D;. Prekid alpskog lanca (u Julijskim Alpama) izme&#x111;u slovenskih planina Nanos-a i Sne&#x17E;nik-a naziva se &#x201C;vrata bure&#x201D;. Tu se kanalizira zrak koji doslovno pada na Jadran, udaraju&#x107;i Trst, potom se &#x161;iri na sjever i jug, u Monfalcone i prema sjevernom dijelu Istre. Bura nastavlja svoj put zadanim smjerom, povremeno dopiru&#x107;i do Venecije, posebice do Chioggie, izazivaju&#x107;i prili&#x10D;no &#x17E;ivahno gibanje valova. Ova vrsta vjetra mo&#x17E;e dose&#x107;i brzinu od 150 kilometara na sat. Levant Levant je op&#x107;enito slab vjetar koji pu&#x161;e od istoka prema zapadu u zapadnom Sredozemlju. Vjetar izvire iz sredi&#x161;ta Sredozemnog mora kod Balearskih otoka i pu&#x161;e na istok da bi dosegao svoj maksimalni intenzitet preko Gibraltarskog tjesnaca. Njegov utjecaj osje&#x107;a se sve do Italije na Tirenskom moru i na srednjem ju&#x17E;nom dijelu Jadrana. To je hladan i vla&#x17E;an vjetar, nositelj magle i oborina, prepoznat kao uzro&#x10D;nik pojedinih obla&#x10D;nih formacija iznad zaljeva i Gibraltarske stijene, gdje mo&#x17E;e uzrokovati uzburkano more i morske trube. Vjetar se mo&#x17E;e pojaviti u bilo koje doba godine, ali obi&#x10D;no se javlja izme&#x111;u srpnja i listopada. Zimi je Levant &#x10D;esto popra&#x107;en obilnim ki&#x161;ama. Ime vjetra potje&#x10D;e od istoka &#x161;to zna&#x10D;i istok, kardinalne to&#x10D;ke iz koje potje&#x10D;e. Jugo Vjetar koji dolazi s jugoistoka, vru&#x107; i izvorno suh, Jugo po&#x10D;inje iz pustinje Sahare, vla&#x17E;i se dok prelazi Sredozemlje i stoga donosi oblake i oborine posebno u sjevernoj Italiji, gdje zrak udara na ju&#x17E;noj strani Alpa a svoju vla&#x17E;nost ispu&#x161;ta u obliku oborina. U sjevernom Sredozemlju strahuju od Juga zbog valova koje stvara i zbog visoke vode koja ponekad potopi Veneciju. Jugo isu&#x161;uje zrak i di&#x17E;e pra&#x161;inu na obalama sjeverne Afrike, uzrokuje oluje na Mediteranu i hladno i vla&#x17E;no vrijeme u Europi. Vjetar pu&#x161;e promjenjivo vrijeme od pola dana do nekoliko dana. Mnogi ljudi ovaj vjetar pripisuju negativnim zdravstvenim u&#x10D;incima zbog vru&#x107;ine i pra&#x161;ine donesenih s afri&#x10D;kih obala te pada temperature u Europi. Isti vjetar nosi naziv &#x201C;Ghibli&#x201D; u Libiji a po&#x161;to sti&#x17E;e tako&#x111;er i do francuskih obala sadr&#x17E;i vi&#x161;e vlage i tamo nosi ime &#x201C;Marin&#x201D;. Ostale njegove karakteristike su da je vrlo vla&#x17E;an i da podi&#x17E;e znatno gibanje valova nad morem, &#x161;to je tako&#x111;er uzrok periodi&#x10D;nih poplava u Veneciji i na sjevernom Jadranu. Otkrij najbolje ponude za najam plovila&#xA0; O&#x161;tro&#xA0; Od latinskog &#x201C;Auster&#x201D;, O&#x161;tro je tradicionalni naziv vjetra koji pu&#x161;e s juga na Mediteranu. Poznat je i kao &#x201C;ju&#x17E;ni vjetar&#x201D;. O&#x161;tro je vru&#x107; i vla&#x17E;an vjetar koji donosi ki&#x161;u. Njegovi u&#x10D;inci na talijansku klimu prili&#x10D;no su slabi i ne previ&#x161;e osjetljivi. O&#x161;tro se ponekad poistovje&#x107;uje s Lebi&#x107;em ili Jugom kojima je sli&#x10D;an. Lebi&#x107; Lebi&#x107; je, s druge strane, vjetar koji dolazi iz jugozapadnog smjera, a karakterizira ga &#x10D;injenica da gotovo uvijek pu&#x161;e vrlo sna&#x17E;no i s udarima koji mogu dose&#x107;i intenzitet od 40 &#x10D;vorova, stvaraju&#x107;i opasnosti za plovidbu. Ispred tirenskih obala Italije obi&#x10D;no podi&#x17E;e mnogo valova i mo&#x17E;e biti me&#x111;u najopasnijim za nauti&#x10D;are s malim i srednjim plovilima. Na talijanskoj jadranskoj strani, koja je znatno manje izlo&#x17E;ena, uzrokuje &#x201C;Foehn&#x201D;, toplo i lijepo vrijeme, rastere&#x107;uju&#x107;i svoju vlagu na Apenine. Pulenat Me&#x111;u vjetrovima Sredozemlja tu je i Pulenat, vjetar sa zapada, umjerenog intenziteta, povezanim s regionalnim klimatskim uvjetima. Odre&#x111;uje meteorolo&#x161;ke u&#x10D;inke sli&#x10D;no Lebi&#x107;u i tipi&#x10D;an je za atlantske poreme&#x107;aje koje prelaze Mediteran od zapada prema istoku, a prije svega se osje&#x107;aju na Tirenskom moru i na srednjem i ju&#x17E;nom Jadranu. Pulenat je svje&#x17E; vjetar tipi&#x10D;an za ljetna poslijepodneva isto kao &#x161;to Lebi&#x107; mo&#x17E;e biti nositelj lo&#x161;eg vremena. &nbsp; Otkrij najbolje ponude za najam plovila&#xA0;</description><thumbnail_url>https://blog.marenauta.com/wp-content/uploads/2020/01/04-GROPPO.jpg</thumbnail_url></oembed>
