1.0Marenauta Bloghttps://blog.marenauta.com/hr/Redakcija Marenautahttps://blog.marenauta.com/hr/author/marenauta-hr/rich600338<blockquote class="wp-embedded-content"><a href="https://blog.marenauta.com/hr/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu/">Koliko autopilot olakšava plovidbu?</a></blockquote> <script type='text/javascript'> <!--//--><![CDATA[//><!-- /*! This file is auto-generated */ !function(d,l){"use strict";var e=!1,n=!1;if(l.querySelector)if(d.addEventListener)e=!0;if(d.wp=d.wp||{},!d.wp.receiveEmbedMessage)if(d.wp.receiveEmbedMessage=function(e){var t=e.data;if(t)if(t.secret||t.message||t.value)if(!/[^a-zA-Z0-9]/.test(t.secret)){for(var r,i,a,s=l.querySelectorAll('iframe[data-secret="'+t.secret+'"]'),n=l.querySelectorAll('blockquote[data-secret="'+t.secret+'"]'),o=new RegExp("^https?:$","i"),c=0;c<n.length;c++)n[c].style.display="none";for(c=0;c<s.length;c++)if(r=s[c],e.source===r.contentWindow){if(r.removeAttribute("style"),"height"===t.message){if(1e3<(a=parseInt(t.value,10)))a=1e3;else if(~~a<200)a=200;r.height=a}if("link"===t.message)if(i=l.createElement("a"),a=l.createElement("a"),i.href=r.getAttribute("src"),a.href=t.value,o.test(a.protocol))if(a.host===i.host)if(l.activeElement===r)d.top.location.href=t.value}}},e)d.addEventListener("message",d.wp.receiveEmbedMessage,!1),l.addEventListener("DOMContentLoaded",t,!1),d.addEventListener("load",t,!1);function t(){if(!n){n=!0;for(var e,t,r=-1!==navigator.appVersion.indexOf("MSIE 10"),i=!!navigator.userAgent.match(/Trident.*rv:11\./),a=l.querySelectorAll("iframe.wp-embedded-content"),s=0;s<a.length;s++){if(!(e=a[s]).getAttribute("data-secret"))t=Math.random().toString(36).substr(2,10),e.src+="#?secret="+t,e.setAttribute("data-secret",t);if(r||i)(t=e.cloneNode(!0)).removeAttribute("security"),e.parentNode.replaceChild(t,e)}}}}(window,document); //--><!]]> </script><iframe sandbox="allow-scripts" security="restricted" src="https://blog.marenauta.com/hr/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu/embed/" width="600" height="338" title="“Koliko autopilot olakšava plovidbu?” — Marenauta Blog" frameborder="0" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no" class="wp-embedded-content"></iframe>https://blog.marenauta.com/wp-content/uploads/2020/12/01-SKIPPER.jpg1200750Početnik jedrenja s pravom bi se mogao zapitati koja je svrha elektronskog sustava za upravljanje i navigaciju, odnosno autopilota, s obzirom da je pravi gušt u samom činu jedrenja. U svakom slučaju autopilot bude koristan kada se posada upusti u pogrešan manevar i zatreba skipera ili kada vam je dosadilo provoditi sate i sate za kormilom pa se spustite ispod palube kako biste si pripremili kavu, dok brod nezaustavljivo nastavlja držati pravac pod naletima vjetra, tada se aktivira magija i ta neživa, ali inteligentna “stvar” pronalazi svoj smisao. Istina je da svatko tko se navikne na autopilota, ne samo da ga jako cijeni, već će teško moći bez njega. Naziv autopilot, ili alternativno elektronski sustav za upravljanje i navigaciju, krovni je pojam koji zapravo obuhvaća mnoge različite vrste uređaja. Međutim, svi oni dijele isti osnovni princip: da automatski sustav na neki način percipira kurs ili smjer vjetra (ili oboje) i odlučuje kako upravljati pod vašim nadzorom i uz minimalnu intervenciju kormilara. Drugim riječima, autopilot je neka vrsta nevidljive posade. Otkrij najbolje ponude za najam plovila  Autopilot, priča koja davno započinje Samoupravljanje pod jedrima postoji već duže vrijeme, iako se Joshua Slocum obično pripisuje kao jedan od prvih mornara koji je koristio pravi, iako rudimentarni, sustav koji je kontrolirao kormilo čamca. Već 1890. Slocum je shvatio da će njegov čamac “Spray” zadržati pravi kurs tisućama milja kada je kormilo blokirano. Mnogi iskusni jedriličari tvrde da nije samo bilo kormilo blokirano, već kombinacija vrste jedra i oblika trupa koja je držala Spray na kursu. U svakom slučaju, Slocumov trik omogućio je prvi kružni obilazak uz pomoć “nevidljive posade”. Takav je pothvat očito izazvao širok interes za sustave samoupravljanja. Veći dio ranog razvoja ovih sustava datira iz ranih desetljeća 20. stoljeća. Tijekom tog razdoblja razvijeni su neki autopiloti za regate maketa plovila koje su se natjecale u dugim kanalima. Prvi sustav baziran na žiroskopu stvoren je 1920-ih, ali u to vrijeme bio je dostupan samo za velike brodove. Nautičari su morali čekati do 1970-ih, kada je Derek Fawcett stvorio prvog autopilota za brodice. Elektronički autopiloti danas su složena mješavina sofisticirane elektronike i složenih algoritama koji ne samo da osiguravaju točno nego i učinkovito upravljanje plovilom. Međutim, sofisticiranost današnjih autopilota ne znači da su jednostavniji mehanički sustavi izgubili svoje mjesto na brodu. Oni su još uvijek bitni ako ne i ključni dio opreme za koji se mnogi nautičari kunu da ne mogu bez njih. Pa da vidimo kako ti sustavi rade. Elektronski autopiloti Elektronski autopiloti su jednostavno mala računala koja primaju informacije od raznih senzora, odlučuju kako će upravljati plovilom, a zatim pomiču kormilo. Da bi odlučili kako upravljati, autopiloti prvo moraju prikupiti neke osnovne podatke. U tu svrhu, najvažnija informacija je kurs broda koji autopilot dobiva putem elektronskog kompasa. Osim toga, autopiloti koriste žiroskop koji označava brzinu promjene kursa ili, po želji, brzinu skretanja. Drugi senzor, uobičajen kod nekih autopilota, mjeri stvarni kut kormila. Elektronski autopiloti mogu primati informacije iz raznih drugih izvora, ovisno o tome koliko su sofisticirani. Na primjer, GPS podaci omogućuju autopilotu da se okrene prema određenoj točki rute, dok podaci senzora vjetra omogućuju autopilotu da zadrži konstantan kut prema vjetru, umjesto da se usmjerava prema kompasu. Danas najnapredniji sustavi uključuju senzore kao što je 9-osni akcelerometar koji omogućavanju držanje preciznog smjera kretanja čak i kada je plovilo podložno nagibu, prevrtanju ili krstarenju pri malim brzinama. Otkrij najbolje ponude za najam plovila  Računalo autopilota i pogonska jedinica Računalo je dakako mozak sustava. Njegova je zadaća primati i obraditi podatke s pomoću više senzora i skiperovih unešenih podataka, a zatim odlučiti kako će upravljati brodom. Mnogi moderni autopiloti povezuju se s gps plotterima i zapravo mogu upravljati brodom. Drugim riječima, mogu odvesti korisnika od točke A do točke B bez većih intervencija skipera, a također mogu i izbjeći opasnosti. U stvarnosti, međutim, ako ostavite autopilot potpuno bez nadzora, možete završiti u ozbiljnim problemima. No, sve dok ga držite na oku, može biti izuzetno korisno. Pogonska jedinica je mišić autopilota koji je odgovoran za stvarno kretanje kormila. Obično se povezuje s kormilom izravno ili preko volana kormila. Jednostavno rečeno, pogonska jedinica je samo motor kojim upravlja računalo autopilota. Skiperi stupaju u interakciju s autopilotom pomoću upravljačke jedinice. Ove jedinice obično imaju nekoliko tipki koje dopuštaju zapovjedniku da uključi/isključi sustav ili postepeno promijeni kurs od jednog ili nekoliko stupnjeva. Potrošnja energije, slaba točka elektronskih autopilota Jedan od glavnih nedostataka elektronskih autopilota je potrošnja energije. Dakle, prije instaliranja samih, trebali biste pažljivo razmotriti koje su točno vaše potrebe i provjeriti je li vaš akumulator kompatibilan sa razinom potrošnjom. Međutim, moguće je smanjiti potrošnju energije autopilota preko raznih čimbenika koji utječu na njegovu potrošnju. Značajke plovila, kao što su masa i oblik trupa, svakako igraju važnu ulogu u potražnji za energijom. Međutim, glavni čimbenik koji dovodi do velike potrebe za snagom vjerojatno je vrsta jedara. Dobro izbalansirano plovilo će trošiti daleko manje energije na autopilotu nego ono neuravnoteženo. Uvjeti na moru također imaju veliki utjecaj na potrošnju energije. Veliki valovi zahtijevaju mnogo čestih prilagodbi kormila, a time i veliku snagu. U takvim uvjetima ponekad je najbolje da netko preuzme kormilo i bar nakratko poštedi ovaj elektronski sustav od eventualnog preforsiranja. Otkrij najbolje ponude za najam plovila  Mehanički autopilot: prednosti i nedostaci U osnovi princip rada mehaničkih samoupravnih sustava je isti kao i kod od onih elektronskih. Obje vrste će upravljati plovilom, a za to su im potrebni senzori koji će odrediti pravac. Osim ove sličnosti postoje mnoge važne razlike. Prije svega u mehaničkim sustavima, senzori nisu elektronski, već jednostavno fizički objekti kao što su vjetrokaz ili jedro. Nadalje, koriste mehaničku opremu za prijenos sila koje pokreću kormilo, tj. nemaju elektromotore ili druge elektronske komponente. Najčešći tip mehaničkog samoupravljanja je kormilo s vjetrokazom koje dolazi u dvije vrste. Prvi je onaj što nazivamo sustavom “pomoćnog kormila”. U ovoj vrsti pomoćno kormilo je montirano na krmu i postaje “pravo” kormilo koje upravlja plovilom. Kod korištenja pomoćnog kormila, kormilo plovila mora biti fiksirano, na primjer zaključavanjem kotača ili vezanjem šipke. Lopatica vjetrokaza ima protuuteg koji je drži okomitom, osim ako vjetar nije dovoljno jak da je okrene. Kada je vjetar paralelan s lopaticom, lopatica ostaje okomita, a u tom slučaju kormilo ostaje u ravnini s čamcem. Ako plovilo promijeni kurs, vjetar gura lopaticu, koja zatim rotira pomoćno kormilo kako bi vratila plovilo na željeni kurs. Za ispravan rad, jednostavno postavite lopaticu prema vjetru. Također je moguće podesiti osjetljivost odziva kormila. Pomoćno kormilo je zapravo odlično, jer može djelovati i kao sustav upravljanja u nuždi ako je na njega pričvršćena fiksirajuća šipka. Drugi vrlo čest tip kormila je servo njihalo. Dostupne su mnoge marke servo njihala, ali sve rade slično. Kao i izravni pogon, servo njihalo također ima malu lopaticu u vodi koja izgleda kao kormilo. Ali ona zapravo ne upravlja čamcem. Lopatica u ovom slučaju pomiče se na isti način kao i zupčanik izravnog pogona, međutim cijela se lopatica može slobodno kretati s jedne na drugu stranu, poput njihala. Kako se rotira, hidrodinamička sila uzrokuje njeno osciliranje na obje strane, ovisno o smjeru rotacije. Zatim se ta sila prenosi na šipku ili volan kormila. Ukratko, glavna razlika između sustava izravnog pogona i servo sustava je u tome što je u posljednjem tipu ono što u konačnici upravlja čamcem je samo kormilo plovila, a ne pomoćno kormilo autopilota. Elektronski ili mehanički? Sada kada znamo nešto više o autopilotu, prijeđimo na glavno pitanje, a to je: je li mehanički ili elektronski bolji? Odgovor je da ovisi. Nijedan sustav nije savršen i svaki će imati svoje prednosti i nedostatke. Može biti primamljivo razmišljati o novim elektronskim sustavima kao zamjeni za njihove stare, staromodne mehaničke sustave. Međutim, stvarnost je takva da unatoč desetljećima napretka u  hardveru i softveru, mehanički sustavi i dalje su omiljeni izbor većine nautičara koji putuju na duga krstarenja i obilaze svijet. Ali to ne znači da elektronski sustavi nisu dobri. Zapravo, većina novih plovila sada dolazi s unaprijed instaliranim elektronskim autopilotima i za to postoje dobri razlozi. Glavna prednost mehaničkog autopilota ista je kao i kod većine mehaničkih sustava; u slučaju kvara, vjerojatno se mogu popraviti. A kada ste okruženi tisućama milja oceana, popravljivost je vrlo dobrodošla karakteristika. Na dugim putovanjima, mehanički autopiloti mogu upravljati brodom stotinama milja, zahtijevajući samo manje prilagodbe na putu. Nadalje, to će učiniti bez trošenja energije. To je vjerojatno njihova druga velika prednost u odnosu na one elektronske. Utječu na stil plovidbe i rezervu energije Čvrstoća, fleksibilnost i nepotrošnja energije čine mehaničko samoupravljanje posebno atraktivnim za jedrenje. Također, mehanički autopiloti najbolje rade u vjetrovitim uvjetima, što je suprotno od elektronskih, čiji motori prilikom jakoga vjetra, imaju poteškoća. Mehanički tip autopilota je također i puno tiši nego što je to u slučaju onog elektronskog. Mehanički autopiloti rade fantastično ali imaju jedno veliko ograničenje. Odnosno, oslanjaju se na vjetar da upravlja brodom i nisu aktivni kada ne plovite. Ako imate samo jedan vjetrokaz na brodu, morat ćete uzeti kormilo kada plovite na motor. U tom su slučaju elektronski autopiloti najkorisniji i eto zašto mnogi nautičari imaju oba sustava na brodu. To također objašnjava zašto su mnoga nova plovila opremljena elektronskim autopilotima. U kombinaciji gps plotterom, autopilot će zasigurno učiniti vašu plovidbu mnogo opuštenijom i sigurnijom. Otkrij najbolje ponude za najam plovila