
<?xml version="1.0"?>
<oembed><version>1.0</version><provider_name>Marenauta Blog</provider_name><provider_url>https://blog.marenauta.com/hr/</provider_url><author_name>Redakcija Marenauta</author_name><author_url>https://blog.marenauta.com/hr/author/marenauta-hr/</author_url><title>Upute za plovidbu: koja jedra koristiti? - Marenauta Blog</title><type>rich</type><width>600</width><height>338</height><html>&lt;blockquote class="wp-embedded-content"&gt;&lt;a href="https://blog.marenauta.com/hr/upute-za-plovidbu-koja-jedra-koristiti/"&gt;Upute za plovidbu: koja jedra koristiti?&lt;/a&gt;&lt;/blockquote&gt;
&lt;script type='text/javascript'&gt;
&lt;!--//--&gt;&lt;![CDATA[//&gt;&lt;!--
		/*! This file is auto-generated */
		!function(d,l){"use strict";var e=!1,n=!1;if(l.querySelector)if(d.addEventListener)e=!0;if(d.wp=d.wp||{},!d.wp.receiveEmbedMessage)if(d.wp.receiveEmbedMessage=function(e){var t=e.data;if(t)if(t.secret||t.message||t.value)if(!/[^a-zA-Z0-9]/.test(t.secret)){for(var r,i,a,s=l.querySelectorAll('iframe[data-secret="'+t.secret+'"]'),n=l.querySelectorAll('blockquote[data-secret="'+t.secret+'"]'),o=new RegExp("^https?:$","i"),c=0;c&lt;n.length;c++)n[c].style.display="none";for(c=0;c&lt;s.length;c++)if(r=s[c],e.source===r.contentWindow){if(r.removeAttribute("style"),"height"===t.message){if(1e3&lt;(a=parseInt(t.value,10)))a=1e3;else if(~~a&lt;200)a=200;r.height=a}if("link"===t.message)if(i=l.createElement("a"),a=l.createElement("a"),i.href=r.getAttribute("src"),a.href=t.value,o.test(a.protocol))if(a.host===i.host)if(l.activeElement===r)d.top.location.href=t.value}}},e)d.addEventListener("message",d.wp.receiveEmbedMessage,!1),l.addEventListener("DOMContentLoaded",t,!1),d.addEventListener("load",t,!1);function t(){if(!n){n=!0;for(var e,t,r=-1!==navigator.appVersion.indexOf("MSIE 10"),i=!!navigator.userAgent.match(/Trident.*rv:11\./),a=l.querySelectorAll("iframe.wp-embedded-content"),s=0;s&lt;a.length;s++){if(!(e=a[s]).getAttribute("data-secret"))t=Math.random().toString(36).substr(2,10),e.src+="#?secret="+t,e.setAttribute("data-secret",t);if(r||i)(t=e.cloneNode(!0)).removeAttribute("security"),e.parentNode.replaceChild(t,e)}}}}(window,document);
//--&gt;&lt;!]]&gt;
&lt;/script&gt;&lt;iframe sandbox="allow-scripts" security="restricted" src="https://blog.marenauta.com/hr/upute-za-plovidbu-koja-jedra-koristiti/embed/" width="600" height="338" title="&#x201C;Upute za plovidbu: koja jedra koristiti?&#x201D; &#x2014; Marenauta Blog" frameborder="0" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no" class="wp-embedded-content"&gt;&lt;/iframe&gt;</html><thumbnail_url>https://blog.marenauta.com/wp-content/uploads/2022/01/01-VELE-ANDATURE-PORTANTI.jpg</thumbnail_url><thumbnail_width>1200</thumbnail_width><thumbnail_height>800</thumbnail_height><description>Tijekom krstarenja mo&#x17E;e se dogoditi da nai&#x111;ete na anticiklonalne uvjete u smislu meteorologije koji stvaraju vrlo slabe re&#x17E;ime vjetra. To su klasi&#x10D;ni termalni povjetarci koji &#x10D;esto pu&#x161;u na Mediteranu. U takvim uvjetima uglavnom jedrimo s vjetrom ja&#x10D;ine 2 ili maksimalnom snagom 3. Ova snaga vjetra nam omogu&#x107;uje postizanje onih 5-6 &#x10D;vorova brzine koje &#x10D;ine na&#x161;u plovidbu u&#x10D;inkovitom i ugodnom. Ali ako se susre&#x107;emo s ovakvim vjetrom koji pu&#x161;e direkt u krmu, stvari se radikalno mijenjaju. Najgora situacija je imati kurs s vjetrom u krmu. U tom bi slu&#x10D;aju, zapravo, brzina broda bila vrlo ograni&#x10D;ena, trup bi se ljuljao s jedne strane na drugu, smanjuju&#x107;i udobnost same plovidbe i ubrzo bismo bili prisiljeni pokrenuti motor. Kako najbolje iskoristi jedra &#x160;to mo&#x17E;emo u&#x10D;initi kako bismo &#x161;to bolje iskoristili lagani povjetarac i jedrili br&#x17E;e? Odgovor je jednostavan: moramo se malo pomaknuti kako bismo stvorili prividan vjetar i time pove&#x107;ali brzinu broda. Na taj na&#x10D;in &#x107;emo napraviti vi&#x161;e rubova na na&#x161;oj ruti, ali zna&#x10D;ajno pove&#x107;anje brzine &#x107;e nam puno vi&#x161;e koristiti nego produljenje rute. Osim &#x161;to ima ve&#x107;u udobnost za cijelu posadu. Na primjer, odstupanjem &#x10D;ak i za samo 20 stupnjeva od izravne rute, udaljenost koju treba prije&#x107;i pove&#x107;ava se za samo 7%, dok &#x107;e pove&#x107;anje brzine lako biti ve&#x107;e od 20%. Va&#x17E;na stvar za optimizaciju plovidbe u brzinama no&#x161;enja je kori&#x161;tenje pravih jedara. Pa da vidimo &#x161;to su, kada ih koristiti i za&#x161;to ih dr&#x17E;ati na brodu. &nbsp; Otkrij najbolje ponude za najam plovila Code Zero Code Zero&#xA0;ima karakteristike jedra uz vjetar, ali je klasificiran kao jedro niz vjetar. &#x10C;esto su gra&#x111;eni od najlona, dok neki proizvo&#x111;a&#x10D;i koriste te&#x17E;e, &#x10D;vr&#x161;&#x107;e kompozitne materijale. Mnogo je stvari za koje mislimo da znamo o Code Zero jedru, od kojih mnoge nisu istinite ili, barem, nisu uvijek istinite. Code Zero vodit &#x107;e vas kroz vi&#x161;e kutova vjetra od bilo kojeg drugog jedra na va&#x161;em brodu. Dodajte mu top-down furler i lak&#x161;e &#x107;ete ga dizati i spu&#x161;tati nego spinaker. Regate u laganim, promjenjivim uvjetima idealne su da vam Code Zero donese onu malu, dragocjenu prednost koja se pretvara u minute ili &#x10D;ak sate prednosti na du&#x17E;im regatama. Genaker Genaker je vrlo sli&#x10D;an asimetri&#x10D;nom spinakeru, samo &#x161;to nedostatak &#x201C;uha&#x201D; sprijeda sprje&#x10D;ava pad u vjetar. Mo&#x17E;e se i smotati na motalicu. Kod kori&#x161;tenja genakera cilj je dr&#x17E;ati jedro &#x161;to labavijim. Ako dr&#x17E;imo jedro previ&#x161;e, ono &#x107;e uzeti manje vjetra, bit &#x107;e skrivenije ispod glavnog jedra, lak&#x161;e &#x107;e stati i bit &#x107;e manje u&#x10D;inkovito i te&#x17E;e ga je dr&#x17E;ati napuhanim. &nbsp; Otkrij najbolje ponude za najam plovila Asimetri&#x10D;ni spinaker Postav&#x161;i vrlo popularan me&#x111;u nauti&#x10D;arima posljednjih desetlje&#x107;a, asimetri&#x10D;ni spinakeri na sportskim jedrilicama&#xA0; trimaju se druga&#x10D;ije od konvencionalnih spinakera. Zbog njihovog izba&#x10D;enog, fiksnog polo&#x17E;aja na ba&#x161;tunu, zna&#x10D;ajno se razlikuju od klasi&#x10D;nih simetri&#x10D;nih spinakera. Osim &#x161;kotine i podiga&#x10D;a, jedina dodatna kontrola po pitanju oblikovanja spinakera je &#x201E;tack&#x201C; &#x2013; konop koji izlazi iz ba&#x161;tuna, odnosno ide od kraja ba&#x161;tuna do donjeg hvati&#x161;ta spinakera. Taj konop se jo&#x161; naziva &#x201E;mura&#x201C;. Asimetri&#x10D;ni spinakeri nisu napravljeni za jedrenje niz vjetar, bar ne za &#x10D;istu krmu. Najbr&#x17E;i na&#x10D;in da se stigne do cilja koji je niz vjetar, jest da se orcava i jedri brzo. Dodatna brzina je direktno povezana s dodatno potrebnim putem koji treba prejedriti. Optimalni kut jedrenja je oko 40% u odnosu na &#x10D;istu krmu &#x2013; pribli&#x17E;no &#x161;iroko kao kut jedrenja u vjetar. Jedrenje s ovako visokim kutevima pove&#x107;ava prividni vjetar, a to pove&#x107;ava brzinu jedrilice. Simetri&#x10D;an spinaker Simetri&#x10D;ni je tradicionalni spinaker, klasi&#x10D;no veliko obojeno jedro kojim se &#x161;epure jedrilice. Posebnost ovog jedra je &#x161;to je upravo &#x201C;simetri&#x10D;no&#x201D;, odnosno jedro je podijeljeno po okomitoj osi, dvije polovice su identi&#x10D;ne. Ova zna&#x10D;ajka omogu&#x107;uje optimalno pra&#x10D;enje smjera vjetra, kada vam pu&#x161;e u le&#x111;a. &nbsp; Otkrij najbolje ponude za najam plovila</description></oembed>
