{"id":12549,"date":"2021-11-12T17:05:15","date_gmt":"2021-11-12T16:05:15","guid":{"rendered":"https:\/\/blog.marenauta.com\/?p=12549"},"modified":"2021-12-21T10:25:08","modified_gmt":"2021-12-21T09:25:08","slug":"koliko-autopilot-olaksava-plovidbu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/","title":{"rendered":"Koliko autopilot olak\u0161ava plovidbu?"},"content":{"rendered":"

Po\u010detnik jedrenja s pravom bi se mogao zapitati koja je svrha elektronskog sustava za upravljanje i navigaciju, odnosno autopilota, s obzirom da je pravi gu\u0161t u samom \u010dinu jedrenja. U svakom slu\u010daju autopilot bude koristan kada se posada upusti u pogre\u0161an manevar i zatreba skipera ili kada vam je dosadilo provoditi sate i sate za kormilom pa se spustite ispod palube kako biste si pripremili kavu, dok brod nezaustavljivo nastavlja dr\u017eati pravac pod naletima vjetra, tada se aktivira magija i ta ne\u017eiva, ali inteligentna “stvar” pronalazi svoj smisao. Istina je da svatko tko se navikne na autopilota, ne samo da ga jako cijeni, ve\u0107 \u0107e te\u0161ko mo\u0107i bez njega.<\/p>\n

Naziv autopilot, ili alternativno elektronski sustav za upravljanje i navigaciju, krovni je pojam koji zapravo obuhva\u0107a mnoge razli\u010dite vrste ure\u0111aja. Me\u0111utim, svi oni dijele isti osnovni princip: da automatski sustav na neki na\u010din percipira kurs ili smjer vjetra (ili oboje) i odlu\u010duje kako upravljati pod va\u0161im nadzorom i uz minimalnu intervenciju kormilara. Drugim rije\u010dima, autopilot je neka vrsta nevidljive posade.<\/p>\n

Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0<\/a><\/p>\n

\"Autopilota<\/p>\n

Autopilot, pri\u010da koja davno zapo\u010dinje<\/strong><\/h2>\n

Samoupravljanje pod jedrima postoji ve\u0107 du\u017ee vrijeme, iako se Joshua Slocum obi\u010dno pripisuje kao jedan od prvih mornara koji je koristio pravi, iako rudimentarni, sustav koji je kontrolirao kormilo \u010damca. Ve\u0107 1890. Slocum je shvatio da \u0107e njegov \u010damac “Spray” zadr\u017eati pravi kurs tisu\u0107ama milja kada je kormilo blokirano. Mnogi iskusni jedrili\u010dari tvrde da nije samo bilo kormilo blokirano, ve\u0107 kombinacija vrste jedra i oblika trupa koja je dr\u017eala Spray na kursu. U svakom slu\u010daju, Slocumov trik omogu\u0107io je prvi kru\u017eni obilazak uz pomo\u0107 “nevidljive posade”. Takav je pothvat o\u010dito izazvao \u0161irok interes za sustave samoupravljanja. Ve\u0107i dio ranog razvoja ovih sustava datira iz ranih desetlje\u0107a 20. stolje\u0107a. Tijekom tog razdoblja razvijeni su neki autopiloti za regate maketa plovila koje su se natjecale u dugim kanalima. Prvi sustav baziran na \u017eiroskopu stvoren je 1920-ih, ali u to vrijeme bio je dostupan samo za velike brodove. Nauti\u010dari su morali \u010dekati do 1970-ih, kada je Derek Fawcett stvorio prvog autopilota za brodice.<\/p>\n

Elektroni\u010dki autopiloti danas su slo\u017eena mje\u0161avina sofisticirane elektronike i slo\u017eenih algoritama koji ne samo da osiguravaju to\u010dno nego i u\u010dinkovito upravljanje plovilom. Me\u0111utim, sofisticiranost dana\u0161njih autopilota ne zna\u010di da su jednostavniji mehani\u010dki sustavi izgubili svoje mjesto na brodu. Oni su jo\u0161 uvijek bitni ako ne i klju\u010dni dio opreme za koji se mnogi nauti\u010dari kunu da ne mogu bez njih.<\/p>\n

Pa da vidimo kako ti sustavi rade.<\/p>\n

\"Autopilota<\/p>\n

Elektronski autopiloti<\/strong><\/h2>\n

Elektronski autopiloti su jednostavno mala ra\u010dunala koja primaju informacije od raznih senzora, odlu\u010duju kako \u0107e upravljati plovilom, a zatim pomi\u010du kormilo. Da bi odlu\u010dili kako upravljati, autopiloti prvo moraju prikupiti neke osnovne podatke. U tu svrhu, najva\u017enija informacija je kurs broda koji autopilot dobiva putem elektronskog kompasa. Osim toga, autopiloti koriste \u017eiroskop koji ozna\u010dava brzinu promjene kursa ili, po \u017eelji, brzinu skretanja. Drugi senzor, uobi\u010dajen kod nekih autopilota, mjeri stvarni kut kormila. Elektronski autopiloti mogu primati informacije iz raznih drugih izvora, ovisno o tome koliko su sofisticirani. Na primjer, GPS podaci omogu\u0107uju autopilotu da se okrene prema odre\u0111enoj to\u010dki rute, dok podaci senzora vjetra omogu\u0107uju autopilotu da zadr\u017ei konstantan kut prema vjetru, umjesto da se usmjerava prema kompasu. Danas najnapredniji sustavi uklju\u010duju senzore kao \u0161to je 9-osni akcelerometar koji omogu\u0107avanju dr\u017eanje preciznog smjera kretanja \u010dak i kada je plovilo podlo\u017eno nagibu, prevrtanju ili krstarenju pri malim brzinama.<\/p>\n

Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0<\/a><\/p>\n

\"Autopilota<\/p>\n

Ra\u010dunalo autopilota<\/strong> i pogonska jedinica<\/h2>\n

Ra\u010dunalo je dakako mozak sustava. Njegova je zada\u0107a primati i obraditi podatke s pomo\u0107u vi\u0161e senzora i skiperovih une\u0161enih podataka, a zatim odlu\u010diti kako \u0107e upravljati brodom. Mnogi moderni autopiloti povezuju se s gps plotterima i zapravo mogu upravljati brodom. Drugim rije\u010dima, mogu odvesti korisnika od to\u010dke A do to\u010dke B bez ve\u0107ih intervencija skipera, a tako\u0111er mogu i izbje\u0107i opasnosti. U stvarnosti, me\u0111utim, ako ostavite autopilot potpuno bez nadzora, mo\u017eete zavr\u0161iti u ozbiljnim problemima. No, sve dok ga dr\u017eite na oku, mo\u017ee biti izuzetno korisno.<\/p>\n

Pogonska jedinica je mi\u0161i\u0107 autopilota koji je odgovoran za stvarno kretanje kormila. Obi\u010dno se povezuje s kormilom izravno ili preko volana kormila. Jednostavno re\u010deno, pogonska jedinica je samo motor kojim upravlja ra\u010dunalo autopilota. Skiperi stupaju u interakciju s autopilotom pomo\u0107u upravlja\u010dke jedinice. Ove jedinice obi\u010dno imaju nekoliko tipki koje dopu\u0161taju zapovjedniku da uklju\u010di\/isklju\u010di sustav ili postepeno promijeni kurs od jednog ili nekoliko stupnjeva.<\/p>\n

\"Autopilota<\/p>\n

Potro\u0161nja energije, slaba to\u010dka elektronskih autopilota<\/strong><\/h2>\n

Jedan od glavnih nedostataka elektronskih autopilota je potro\u0161nja energije. Dakle, prije instaliranja samih, trebali biste pa\u017eljivo razmotriti koje su to\u010dno va\u0161e potrebe i provjeriti je li va\u0161 akumulator kompatibilan sa razinom potro\u0161njom. Me\u0111utim, mogu\u0107e je smanjiti potro\u0161nju energije autopilota preko raznih \u010dimbenika koji utje\u010du na njegovu potro\u0161nju.<\/p>\n

Zna\u010dajke plovila, kao \u0161to su masa i oblik trupa, svakako igraju va\u017enu ulogu u potra\u017enji za energijom. Me\u0111utim, glavni \u010dimbenik koji dovodi do velike potrebe za snagom vjerojatno je vrsta jedara. Dobro izbalansirano plovilo \u0107e tro\u0161iti daleko manje energije na autopilotu nego ono neuravnote\u017eeno. Uvjeti na moru tako\u0111er imaju veliki utjecaj na potro\u0161nju energije. Veliki valovi zahtijevaju mnogo \u010destih prilagodbi kormila, a time i veliku snagu. U takvim uvjetima ponekad je najbolje da netko preuzme kormilo i bar nakratko po\u0161tedi ovaj elektronski sustav od eventualnog preforsiranja.<\/p>\n

Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0<\/a><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Mehani\u010dki autopilot: prednosti i nedostaci<\/strong><\/h2>\n

U osnovi princip rada mehani\u010dkih samoupravnih sustava je isti kao i kod od onih elektronskih. Obje vrste \u0107e upravljati plovilom, a za to su im potrebni senzori koji \u0107e odrediti pravac. Osim ove sli\u010dnosti postoje mnoge va\u017ene razlike. Prije svega u mehani\u010dkim sustavima, senzori nisu elektronski, ve\u0107 jednostavno fizi\u010dki objekti kao \u0161to su vjetrokaz ili jedro. Nadalje, koriste mehani\u010dku opremu za prijenos sila koje pokre\u0107u kormilo, tj. nemaju elektromotore ili druge elektronske komponente.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107i tip mehani\u010dkog samoupravljanja je kormilo s vjetrokazom koje dolazi u dvije vrste. Prvi je onaj \u0161to nazivamo sustavom “pomo\u0107nog kormila”. U ovoj vrsti pomo\u0107no kormilo je montirano na krmu i postaje “pravo” kormilo koje upravlja plovilom. Kod kori\u0161tenja pomo\u0107nog kormila, kormilo plovila mora biti fiksirano, na primjer zaklju\u010davanjem kota\u010da ili vezanjem \u0161ipke. Lopatica vjetrokaza ima protuuteg koji je dr\u017ei okomitom, osim ako vjetar nije dovoljno jak da je okrene. Kada je vjetar paralelan s lopaticom, lopatica ostaje okomita, a u tom slu\u010daju kormilo ostaje u ravnini s \u010damcem. Ako plovilo promijeni kurs, vjetar gura lopaticu, koja zatim rotira pomo\u0107no kormilo kako bi vratila plovilo na \u017eeljeni kurs. Za ispravan rad, jednostavno postavite lopaticu prema vjetru. Tako\u0111er je mogu\u0107e podesiti osjetljivost odziva kormila. Pomo\u0107no kormilo je zapravo odli\u010dno, jer mo\u017ee djelovati i kao sustav upravljanja u nu\u017edi ako je na njega pri\u010dvr\u0161\u0107ena fiksiraju\u0107a \u0161ipka.<\/p>\n

Drugi vrlo \u010dest tip kormila je servo njihalo. Dostupne su mnoge marke servo njihala, ali sve rade sli\u010dno. Kao i izravni pogon, servo njihalo tako\u0111er ima malu lopaticu u vodi koja izgleda kao kormilo. Ali ona zapravo ne upravlja \u010damcem. Lopatica u ovom slu\u010daju pomi\u010de se na isti na\u010din kao i zup\u010danik izravnog pogona, me\u0111utim cijela se lopatica mo\u017ee slobodno kretati s jedne na drugu stranu, poput njihala. Kako se rotira, hidrodinami\u010dka sila uzrokuje njeno osciliranje na obje strane, ovisno o smjeru rotacije. Zatim se ta sila prenosi na \u0161ipku ili volan kormila. Ukratko, glavna razlika izme\u0111u sustava izravnog pogona i servo sustava je u tome \u0161to je u posljednjem tipu ono \u0161to u kona\u010dnici upravlja \u010damcem je samo kormilo plovila, a ne pomo\u0107no kormilo autopilota.<\/p>\n

\"Autopilota<\/p>\n

Elektronski ili mehani\u010dki?<\/strong><\/h2>\n

Sada kada znamo ne\u0161to vi\u0161e o autopilotu, prije\u0111imo na glavno pitanje, a to je: je li mehani\u010dki ili elektronski bolji? Odgovor je da ovisi. Nijedan sustav nije savr\u0161en i svaki \u0107e imati svoje prednosti i nedostatke. Mo\u017ee biti primamljivo razmi\u0161ljati o novim elektronskim sustavima kao zamjeni za njihove stare, staromodne mehani\u010dke sustave. Me\u0111utim, stvarnost je takva da unato\u010d desetlje\u0107ima napretka u\u00a0 hardveru i softveru, mehani\u010dki sustavi i dalje su omiljeni izbor ve\u0107ine nauti\u010dara koji putuju na duga krstarenja i obilaze svijet. Ali to ne zna\u010di da elektronski sustavi nisu dobri. Zapravo, ve\u0107ina novih plovila sada dolazi s unaprijed instaliranim elektronskim autopilotima i za to postoje dobri razlozi.<\/p>\n

Glavna prednost mehani\u010dkog autopilota ista je kao i kod ve\u0107ine mehani\u010dkih sustava; u slu\u010daju kvara, vjerojatno se mogu popraviti. A kada ste okru\u017eeni tisu\u0107ama milja oceana, popravljivost je vrlo dobrodo\u0161la karakteristika. Na dugim putovanjima, mehani\u010dki autopiloti mogu upravljati brodom stotinama milja, zahtijevaju\u0107i samo manje prilagodbe na putu. Nadalje, to \u0107e u\u010diniti bez tro\u0161enja energije. To je vjerojatno njihova druga velika prednost u odnosu na one elektronske.<\/p>\n

\"Autopilota<\/p>\n

Utje\u010du na stil plovidbe i rezervu energije<\/strong><\/h2>\n

\u010cvrsto\u0107a, fleksibilnost i nepotro\u0161nja energije \u010dine mehani\u010dko samoupravljanje posebno atraktivnim za jedrenje. Tako\u0111er, mehani\u010dki autopiloti najbolje rade u vjetrovitim uvjetima, \u0161to je suprotno od elektronskih, \u010diji motori prilikom jakoga vjetra, imaju pote\u0161ko\u0107a. Mehani\u010dki tip autopilota je tako\u0111er i puno ti\u0161i nego \u0161to je to u slu\u010daju onog elektronskog.<\/p>\n

Mehani\u010dki autopiloti rade fantasti\u010dno ali imaju jedno veliko ograni\u010denje. Odnosno, oslanjaju se na vjetar da upravlja brodom i nisu aktivni kada ne plovite. Ako imate samo jedan vjetrokaz na brodu, morat \u0107ete uzeti kormilo kada plovite na motor. U tom su slu\u010daju elektronski autopiloti najkorisniji i eto za\u0161to mnogi nauti\u010dari imaju oba sustava na brodu. To tako\u0111er obja\u0161njava za\u0161to su mnoga nova plovila opremljena elektronskim autopilotima. U kombinaciji gps plotterom, autopilot \u0107e zasigurno u\u010diniti va\u0161u plovidbu mnogo opu\u0161tenijom i sigurnijom.<\/p>\n

Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po\u010detnik jedrenja s pravom bi se mogao zapitati koja je svrha elektronskog sustava za upravljanje i navigaciju, odnosno autopilota, s obzirom da je pravi gu\u0161t u samom \u010dinu jedrenja. U svakom slu\u010daju autopilot bude koristan kada se posada upusti u pogre\u0161an manevar i zatreba skipera ili kada vam je dosadilo provoditi sate i sate za kormilom pa se spustite ispod palube kako biste si pripremili kavu, dok brod nezaustavljivo nastavlja dr\u017eati pravac pod naletima vjetra, tada se aktivira magija i ta ne\u017eiva, ali inteligentna “stvar” pronalazi svoj smisao. Istina je da svatko tko se navikne na autopilota, ne samo da ga jako cijeni, ve\u0107 \u0107e te\u0161ko mo\u0107i bez njega. Naziv autopilot, ili alternativno elektronski sustav za upravljanje i navigaciju, krovni je pojam koji zapravo obuhva\u0107a mnoge razli\u010dite vrste ure\u0111aja. Me\u0111utim, svi oni dijele isti osnovni princip: da automatski sustav na neki na\u010din percipira kurs ili smjer vjetra (ili oboje) i odlu\u010duje kako upravljati pod va\u0161im nadzorom i uz minimalnu intervenciju kormilara. Drugim rije\u010dima, autopilot je neka vrsta nevidljive posade. Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0 Autopilot, pri\u010da koja davno zapo\u010dinje Samoupravljanje pod jedrima postoji ve\u0107 du\u017ee vrijeme, iako se Joshua Slocum obi\u010dno pripisuje kao jedan od prvih mornara koji je koristio pravi, iako rudimentarni, sustav koji je kontrolirao kormilo \u010damca. Ve\u0107 1890. Slocum je shvatio da \u0107e njegov \u010damac “Spray” zadr\u017eati pravi kurs tisu\u0107ama milja kada je kormilo blokirano. Mnogi iskusni jedrili\u010dari tvrde da nije samo bilo kormilo blokirano, ve\u0107 kombinacija vrste jedra i oblika trupa koja je dr\u017eala Spray na kursu. U svakom slu\u010daju, Slocumov trik omogu\u0107io je prvi kru\u017eni obilazak uz pomo\u0107 “nevidljive posade”. Takav je pothvat o\u010dito izazvao \u0161irok interes za sustave samoupravljanja. Ve\u0107i dio ranog razvoja ovih sustava datira iz ranih desetlje\u0107a 20. stolje\u0107a. Tijekom tog razdoblja razvijeni su neki autopiloti za regate maketa plovila koje su se natjecale u dugim kanalima. Prvi sustav baziran na \u017eiroskopu stvoren je 1920-ih, ali u to vrijeme bio je dostupan samo za velike brodove. Nauti\u010dari su morali \u010dekati do 1970-ih, kada je Derek Fawcett stvorio prvog autopilota za brodice. Elektroni\u010dki autopiloti danas su slo\u017eena mje\u0161avina sofisticirane elektronike i slo\u017eenih algoritama koji ne samo da osiguravaju to\u010dno nego i u\u010dinkovito upravljanje plovilom. Me\u0111utim, sofisticiranost dana\u0161njih autopilota ne zna\u010di da su jednostavniji mehani\u010dki sustavi izgubili svoje mjesto na brodu. Oni su jo\u0161 uvijek bitni ako ne i klju\u010dni dio opreme za koji se mnogi nauti\u010dari kunu da ne mogu bez njih. Pa da vidimo kako ti sustavi rade. Elektronski autopiloti Elektronski autopiloti su jednostavno mala ra\u010dunala koja primaju informacije od raznih senzora, odlu\u010duju kako \u0107e upravljati plovilom, a zatim pomi\u010du kormilo. Da bi odlu\u010dili kako upravljati, autopiloti prvo moraju prikupiti neke osnovne podatke. U tu svrhu, najva\u017enija informacija je kurs broda koji autopilot dobiva putem elektronskog kompasa. Osim toga, autopiloti koriste \u017eiroskop koji ozna\u010dava brzinu promjene kursa ili, po \u017eelji, brzinu skretanja. Drugi senzor, uobi\u010dajen kod nekih autopilota, mjeri stvarni kut kormila. Elektronski autopiloti mogu primati informacije iz raznih drugih izvora, ovisno o tome koliko su sofisticirani. Na primjer, GPS podaci omogu\u0107uju autopilotu da se okrene prema odre\u0111enoj to\u010dki rute, dok podaci senzora vjetra omogu\u0107uju autopilotu da zadr\u017ei konstantan kut prema vjetru, umjesto da se usmjerava prema kompasu. Danas najnapredniji sustavi uklju\u010duju senzore kao \u0161to je 9-osni akcelerometar koji omogu\u0107avanju dr\u017eanje preciznog smjera kretanja \u010dak i kada je plovilo podlo\u017eno nagibu, prevrtanju ili krstarenju pri malim brzinama. Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0 Ra\u010dunalo autopilota i pogonska jedinica Ra\u010dunalo je dakako mozak sustava. Njegova je zada\u0107a primati i obraditi podatke s pomo\u0107u vi\u0161e senzora i skiperovih une\u0161enih podataka, a zatim odlu\u010diti kako \u0107e upravljati brodom. Mnogi moderni autopiloti povezuju se s gps plotterima i zapravo mogu upravljati brodom. Drugim rije\u010dima, mogu odvesti korisnika od to\u010dke A do to\u010dke B bez ve\u0107ih intervencija skipera, a tako\u0111er mogu i izbje\u0107i opasnosti. U stvarnosti, me\u0111utim, ako ostavite autopilot potpuno bez nadzora, mo\u017eete zavr\u0161iti u ozbiljnim problemima. No, sve dok ga dr\u017eite na oku, mo\u017ee biti izuzetno korisno. Pogonska jedinica je mi\u0161i\u0107 autopilota koji je odgovoran za stvarno kretanje kormila. Obi\u010dno se povezuje s kormilom izravno ili preko volana kormila. Jednostavno re\u010deno, pogonska jedinica je samo motor kojim upravlja ra\u010dunalo autopilota. Skiperi stupaju u interakciju s autopilotom pomo\u0107u upravlja\u010dke jedinice. Ove jedinice obi\u010dno imaju nekoliko tipki koje dopu\u0161taju zapovjedniku da uklju\u010di\/isklju\u010di sustav ili postepeno promijeni kurs od jednog ili nekoliko stupnjeva. Potro\u0161nja energije, slaba to\u010dka elektronskih autopilota Jedan od glavnih nedostataka elektronskih autopilota je potro\u0161nja energije. Dakle, prije instaliranja samih, trebali biste pa\u017eljivo razmotriti koje su to\u010dno va\u0161e potrebe i provjeriti je li va\u0161 akumulator kompatibilan sa razinom potro\u0161njom. Me\u0111utim, mogu\u0107e je smanjiti potro\u0161nju energije autopilota preko raznih \u010dimbenika koji utje\u010du na njegovu potro\u0161nju. Zna\u010dajke plovila, kao \u0161to su masa i oblik trupa, svakako igraju va\u017enu ulogu u potra\u017enji za energijom. Me\u0111utim, glavni \u010dimbenik koji dovodi do velike potrebe za snagom vjerojatno je vrsta jedara. Dobro izbalansirano plovilo \u0107e tro\u0161iti daleko manje energije na autopilotu nego ono neuravnote\u017eeno. Uvjeti na moru tako\u0111er imaju veliki utjecaj na potro\u0161nju energije. Veliki valovi zahtijevaju mnogo \u010destih prilagodbi kormila, a time i veliku snagu. U takvim uvjetima ponekad je najbolje da netko preuzme kormilo i bar nakratko po\u0161tedi ovaj elektronski sustav od eventualnog preforsiranja. Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0 Mehani\u010dki autopilot: prednosti i nedostaci U osnovi princip rada mehani\u010dkih samoupravnih sustava je isti kao i kod od onih elektronskih. Obje vrste \u0107e upravljati plovilom, a za to su im potrebni senzori koji \u0107e odrediti pravac. Osim ove sli\u010dnosti postoje mnoge va\u017ene razlike. Prije svega u mehani\u010dkim sustavima, senzori nisu elektronski, ve\u0107 jednostavno fizi\u010dki objekti kao \u0161to su vjetrokaz ili jedro. Nadalje, koriste mehani\u010dku opremu za prijenos sila koje pokre\u0107u kormilo, tj. nemaju elektromotore ili druge elektronske komponente. Naj\u010de\u0161\u0107i tip mehani\u010dkog samoupravljanja je kormilo s vjetrokazom koje dolazi u dvije vrste. Prvi je onaj \u0161to nazivamo sustavom “pomo\u0107nog kormila”. U ovoj vrsti pomo\u0107no kormilo je montirano na krmu i postaje “pravo” kormilo koje upravlja plovilom. Kod kori\u0161tenja pomo\u0107nog kormila, kormilo plovila mora biti fiksirano, na primjer zaklju\u010davanjem kota\u010da ili vezanjem \u0161ipke. Lopatica vjetrokaza ima protuuteg koji je dr\u017ei okomitom, osim ako vjetar nije dovoljno jak da je okrene. Kada je vjetar paralelan s lopaticom, lopatica ostaje okomita, a u tom slu\u010daju kormilo ostaje u ravnini s \u010damcem. Ako plovilo promijeni kurs, vjetar gura lopaticu, koja zatim rotira pomo\u0107no kormilo kako bi vratila plovilo na \u017eeljeni kurs. Za ispravan rad, jednostavno postavite lopaticu prema vjetru. Tako\u0111er je mogu\u0107e podesiti osjetljivost odziva kormila. Pomo\u0107no kormilo je zapravo odli\u010dno, jer mo\u017ee djelovati i kao sustav upravljanja u nu\u017edi ako je na njega pri\u010dvr\u0161\u0107ena fiksiraju\u0107a \u0161ipka. Drugi vrlo \u010dest tip kormila je servo njihalo. Dostupne su mnoge marke servo njihala, ali sve rade sli\u010dno. Kao i izravni pogon, servo njihalo tako\u0111er ima malu lopaticu u vodi koja izgleda kao kormilo. Ali ona zapravo ne upravlja \u010damcem. Lopatica u ovom slu\u010daju pomi\u010de se na isti na\u010din kao i zup\u010danik izravnog pogona, me\u0111utim cijela se lopatica mo\u017ee slobodno kretati s jedne na drugu stranu, poput njihala. Kako se rotira, hidrodinami\u010dka sila uzrokuje njeno osciliranje na obje strane, ovisno o smjeru rotacije. Zatim se ta sila prenosi na \u0161ipku ili volan kormila. Ukratko, glavna razlika izme\u0111u sustava izravnog pogona i servo sustava je u tome \u0161to je u posljednjem tipu ono \u0161to u kona\u010dnici upravlja \u010damcem je samo kormilo plovila, a ne pomo\u0107no kormilo autopilota. Elektronski ili mehani\u010dki? Sada kada znamo ne\u0161to vi\u0161e o autopilotu, prije\u0111imo na glavno pitanje, a to je: je li mehani\u010dki ili elektronski bolji? Odgovor je da ovisi. Nijedan sustav nije savr\u0161en i svaki \u0107e imati svoje prednosti i nedostatke. Mo\u017ee biti primamljivo razmi\u0161ljati o novim elektronskim sustavima kao zamjeni za njihove stare, staromodne mehani\u010dke sustave. Me\u0111utim, stvarnost je takva da unato\u010d desetlje\u0107ima napretka u\u00a0 hardveru i softveru, mehani\u010dki sustavi i dalje su omiljeni izbor ve\u0107ine nauti\u010dara koji putuju na duga krstarenja i obilaze svijet. Ali to ne zna\u010di da elektronski sustavi nisu dobri. Zapravo, ve\u0107ina novih plovila sada dolazi s unaprijed instaliranim elektronskim autopilotima i za to postoje dobri razlozi. Glavna prednost mehani\u010dkog autopilota ista je kao i kod ve\u0107ine mehani\u010dkih sustava; u slu\u010daju kvara, vjerojatno se mogu popraviti. A kada ste okru\u017eeni tisu\u0107ama milja oceana, popravljivost je vrlo dobrodo\u0161la karakteristika. Na dugim putovanjima, mehani\u010dki autopiloti mogu upravljati brodom stotinama milja, zahtijevaju\u0107i samo manje prilagodbe na putu. Nadalje, to \u0107e u\u010diniti bez tro\u0161enja energije. To je vjerojatno njihova druga velika prednost u odnosu na one elektronske. Utje\u010du na stil plovidbe i rezervu energije \u010cvrsto\u0107a, fleksibilnost i nepotro\u0161nja energije \u010dine mehani\u010dko samoupravljanje posebno atraktivnim za jedrenje. Tako\u0111er, mehani\u010dki autopiloti najbolje rade u vjetrovitim uvjetima, \u0161to je suprotno od elektronskih, \u010diji motori prilikom jakoga vjetra, imaju pote\u0161ko\u0107a. Mehani\u010dki tip autopilota je tako\u0111er i puno ti\u0161i nego \u0161to je to u slu\u010daju onog elektronskog. Mehani\u010dki autopiloti rade fantasti\u010dno ali imaju jedno veliko ograni\u010denje. Odnosno, oslanjaju se na vjetar da upravlja brodom i nisu aktivni kada ne plovite. Ako imate samo jedan vjetrokaz na brodu, morat \u0107ete uzeti kormilo kada plovite na motor. U tom su slu\u010daju elektronski autopiloti najkorisniji i eto za\u0161to mnogi nauti\u010dari imaju oba sustava na brodu. To tako\u0111er obja\u0161njava za\u0161to su mnoga nova plovila opremljena elektronskim autopilotima. U kombinaciji gps plotterom, autopilot \u0107e zasigurno u\u010diniti va\u0161u plovidbu mnogo opu\u0161tenijom i sigurnijom. Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":2517,"featured_media":9851,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[227],"tags":[266,277],"yoast_head":"\nKoliko autopilot olak\u0161ava plovidbu? - Marenauta Blog<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Koliko autopilot olak\u0161ava plovidbu? - Marenauta Blog\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Po\u010detnik jedrenja s pravom bi se mogao zapitati koja je svrha elektronskog sustava za upravljanje i navigaciju, odnosno autopilota, s obzirom da je pravi gu\u0161t u samom \u010dinu jedrenja. U svakom slu\u010daju autopilot bude koristan kada se posada upusti u pogre\u0161an manevar i zatreba skipera ili kada vam je dosadilo provoditi sate i sate za kormilom pa se spustite ispod palube kako biste si pripremili kavu, dok brod nezaustavljivo nastavlja dr\u017eati pravac pod naletima vjetra, tada se aktivira magija i ta ne\u017eiva, ali inteligentna “stvar” pronalazi svoj smisao. Istina je da svatko tko se navikne na autopilota, ne samo da ga jako cijeni, ve\u0107 \u0107e te\u0161ko mo\u0107i bez njega. Naziv autopilot, ili alternativno elektronski sustav za upravljanje i navigaciju, krovni je pojam koji zapravo obuhva\u0107a mnoge razli\u010dite vrste ure\u0111aja. Me\u0111utim, svi oni dijele isti osnovni princip: da automatski sustav na neki na\u010din percipira kurs ili smjer vjetra (ili oboje) i odlu\u010duje kako upravljati pod va\u0161im nadzorom i uz minimalnu intervenciju kormilara. Drugim rije\u010dima, autopilot je neka vrsta nevidljive posade. Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0 Autopilot, pri\u010da koja davno zapo\u010dinje Samoupravljanje pod jedrima postoji ve\u0107 du\u017ee vrijeme, iako se Joshua Slocum obi\u010dno pripisuje kao jedan od prvih mornara koji je koristio pravi, iako rudimentarni, sustav koji je kontrolirao kormilo \u010damca. Ve\u0107 1890. Slocum je shvatio da \u0107e njegov \u010damac “Spray” zadr\u017eati pravi kurs tisu\u0107ama milja kada je kormilo blokirano. Mnogi iskusni jedrili\u010dari tvrde da nije samo bilo kormilo blokirano, ve\u0107 kombinacija vrste jedra i oblika trupa koja je dr\u017eala Spray na kursu. U svakom slu\u010daju, Slocumov trik omogu\u0107io je prvi kru\u017eni obilazak uz pomo\u0107 “nevidljive posade”. Takav je pothvat o\u010dito izazvao \u0161irok interes za sustave samoupravljanja. Ve\u0107i dio ranog razvoja ovih sustava datira iz ranih desetlje\u0107a 20. stolje\u0107a. Tijekom tog razdoblja razvijeni su neki autopiloti za regate maketa plovila koje su se natjecale u dugim kanalima. Prvi sustav baziran na \u017eiroskopu stvoren je 1920-ih, ali u to vrijeme bio je dostupan samo za velike brodove. Nauti\u010dari su morali \u010dekati do 1970-ih, kada je Derek Fawcett stvorio prvog autopilota za brodice. Elektroni\u010dki autopiloti danas su slo\u017eena mje\u0161avina sofisticirane elektronike i slo\u017eenih algoritama koji ne samo da osiguravaju to\u010dno nego i u\u010dinkovito upravljanje plovilom. Me\u0111utim, sofisticiranost dana\u0161njih autopilota ne zna\u010di da su jednostavniji mehani\u010dki sustavi izgubili svoje mjesto na brodu. Oni su jo\u0161 uvijek bitni ako ne i klju\u010dni dio opreme za koji se mnogi nauti\u010dari kunu da ne mogu bez njih. Pa da vidimo kako ti sustavi rade. Elektronski autopiloti Elektronski autopiloti su jednostavno mala ra\u010dunala koja primaju informacije od raznih senzora, odlu\u010duju kako \u0107e upravljati plovilom, a zatim pomi\u010du kormilo. Da bi odlu\u010dili kako upravljati, autopiloti prvo moraju prikupiti neke osnovne podatke. U tu svrhu, najva\u017enija informacija je kurs broda koji autopilot dobiva putem elektronskog kompasa. Osim toga, autopiloti koriste \u017eiroskop koji ozna\u010dava brzinu promjene kursa ili, po \u017eelji, brzinu skretanja. Drugi senzor, uobi\u010dajen kod nekih autopilota, mjeri stvarni kut kormila. Elektronski autopiloti mogu primati informacije iz raznih drugih izvora, ovisno o tome koliko su sofisticirani. Na primjer, GPS podaci omogu\u0107uju autopilotu da se okrene prema odre\u0111enoj to\u010dki rute, dok podaci senzora vjetra omogu\u0107uju autopilotu da zadr\u017ei konstantan kut prema vjetru, umjesto da se usmjerava prema kompasu. Danas najnapredniji sustavi uklju\u010duju senzore kao \u0161to je 9-osni akcelerometar koji omogu\u0107avanju dr\u017eanje preciznog smjera kretanja \u010dak i kada je plovilo podlo\u017eno nagibu, prevrtanju ili krstarenju pri malim brzinama. Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0 Ra\u010dunalo autopilota i pogonska jedinica Ra\u010dunalo je dakako mozak sustava. Njegova je zada\u0107a primati i obraditi podatke s pomo\u0107u vi\u0161e senzora i skiperovih une\u0161enih podataka, a zatim odlu\u010diti kako \u0107e upravljati brodom. Mnogi moderni autopiloti povezuju se s gps plotterima i zapravo mogu upravljati brodom. Drugim rije\u010dima, mogu odvesti korisnika od to\u010dke A do to\u010dke B bez ve\u0107ih intervencija skipera, a tako\u0111er mogu i izbje\u0107i opasnosti. U stvarnosti, me\u0111utim, ako ostavite autopilot potpuno bez nadzora, mo\u017eete zavr\u0161iti u ozbiljnim problemima. No, sve dok ga dr\u017eite na oku, mo\u017ee biti izuzetno korisno. Pogonska jedinica je mi\u0161i\u0107 autopilota koji je odgovoran za stvarno kretanje kormila. Obi\u010dno se povezuje s kormilom izravno ili preko volana kormila. Jednostavno re\u010deno, pogonska jedinica je samo motor kojim upravlja ra\u010dunalo autopilota. Skiperi stupaju u interakciju s autopilotom pomo\u0107u upravlja\u010dke jedinice. Ove jedinice obi\u010dno imaju nekoliko tipki koje dopu\u0161taju zapovjedniku da uklju\u010di\/isklju\u010di sustav ili postepeno promijeni kurs od jednog ili nekoliko stupnjeva. Potro\u0161nja energije, slaba to\u010dka elektronskih autopilota Jedan od glavnih nedostataka elektronskih autopilota je potro\u0161nja energije. Dakle, prije instaliranja samih, trebali biste pa\u017eljivo razmotriti koje su to\u010dno va\u0161e potrebe i provjeriti je li va\u0161 akumulator kompatibilan sa razinom potro\u0161njom. Me\u0111utim, mogu\u0107e je smanjiti potro\u0161nju energije autopilota preko raznih \u010dimbenika koji utje\u010du na njegovu potro\u0161nju. Zna\u010dajke plovila, kao \u0161to su masa i oblik trupa, svakako igraju va\u017enu ulogu u potra\u017enji za energijom. Me\u0111utim, glavni \u010dimbenik koji dovodi do velike potrebe za snagom vjerojatno je vrsta jedara. Dobro izbalansirano plovilo \u0107e tro\u0161iti daleko manje energije na autopilotu nego ono neuravnote\u017eeno. Uvjeti na moru tako\u0111er imaju veliki utjecaj na potro\u0161nju energije. Veliki valovi zahtijevaju mnogo \u010destih prilagodbi kormila, a time i veliku snagu. U takvim uvjetima ponekad je najbolje da netko preuzme kormilo i bar nakratko po\u0161tedi ovaj elektronski sustav od eventualnog preforsiranja. Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0 Mehani\u010dki autopilot: prednosti i nedostaci U osnovi princip rada mehani\u010dkih samoupravnih sustava je isti kao i kod od onih elektronskih. Obje vrste \u0107e upravljati plovilom, a za to su im potrebni senzori koji \u0107e odrediti pravac. Osim ove sli\u010dnosti postoje mnoge va\u017ene razlike. Prije svega u mehani\u010dkim sustavima, senzori nisu elektronski, ve\u0107 jednostavno fizi\u010dki objekti kao \u0161to su vjetrokaz ili jedro. Nadalje, koriste mehani\u010dku opremu za prijenos sila koje pokre\u0107u kormilo, tj. nemaju elektromotore ili druge elektronske komponente. Naj\u010de\u0161\u0107i tip mehani\u010dkog samoupravljanja je kormilo s vjetrokazom koje dolazi u dvije vrste. Prvi je onaj \u0161to nazivamo sustavom “pomo\u0107nog kormila”. U ovoj vrsti pomo\u0107no kormilo je montirano na krmu i postaje “pravo” kormilo koje upravlja plovilom. Kod kori\u0161tenja pomo\u0107nog kormila, kormilo plovila mora biti fiksirano, na primjer zaklju\u010davanjem kota\u010da ili vezanjem \u0161ipke. Lopatica vjetrokaza ima protuuteg koji je dr\u017ei okomitom, osim ako vjetar nije dovoljno jak da je okrene. Kada je vjetar paralelan s lopaticom, lopatica ostaje okomita, a u tom slu\u010daju kormilo ostaje u ravnini s \u010damcem. Ako plovilo promijeni kurs, vjetar gura lopaticu, koja zatim rotira pomo\u0107no kormilo kako bi vratila plovilo na \u017eeljeni kurs. Za ispravan rad, jednostavno postavite lopaticu prema vjetru. Tako\u0111er je mogu\u0107e podesiti osjetljivost odziva kormila. Pomo\u0107no kormilo je zapravo odli\u010dno, jer mo\u017ee djelovati i kao sustav upravljanja u nu\u017edi ako je na njega pri\u010dvr\u0161\u0107ena fiksiraju\u0107a \u0161ipka. Drugi vrlo \u010dest tip kormila je servo njihalo. Dostupne su mnoge marke servo njihala, ali sve rade sli\u010dno. Kao i izravni pogon, servo njihalo tako\u0111er ima malu lopaticu u vodi koja izgleda kao kormilo. Ali ona zapravo ne upravlja \u010damcem. Lopatica u ovom slu\u010daju pomi\u010de se na isti na\u010din kao i zup\u010danik izravnog pogona, me\u0111utim cijela se lopatica mo\u017ee slobodno kretati s jedne na drugu stranu, poput njihala. Kako se rotira, hidrodinami\u010dka sila uzrokuje njeno osciliranje na obje strane, ovisno o smjeru rotacije. Zatim se ta sila prenosi na \u0161ipku ili volan kormila. Ukratko, glavna razlika izme\u0111u sustava izravnog pogona i servo sustava je u tome \u0161to je u posljednjem tipu ono \u0161to u kona\u010dnici upravlja \u010damcem je samo kormilo plovila, a ne pomo\u0107no kormilo autopilota. Elektronski ili mehani\u010dki? Sada kada znamo ne\u0161to vi\u0161e o autopilotu, prije\u0111imo na glavno pitanje, a to je: je li mehani\u010dki ili elektronski bolji? Odgovor je da ovisi. Nijedan sustav nije savr\u0161en i svaki \u0107e imati svoje prednosti i nedostatke. Mo\u017ee biti primamljivo razmi\u0161ljati o novim elektronskim sustavima kao zamjeni za njihove stare, staromodne mehani\u010dke sustave. Me\u0111utim, stvarnost je takva da unato\u010d desetlje\u0107ima napretka u\u00a0 hardveru i softveru, mehani\u010dki sustavi i dalje su omiljeni izbor ve\u0107ine nauti\u010dara koji putuju na duga krstarenja i obilaze svijet. Ali to ne zna\u010di da elektronski sustavi nisu dobri. Zapravo, ve\u0107ina novih plovila sada dolazi s unaprijed instaliranim elektronskim autopilotima i za to postoje dobri razlozi. Glavna prednost mehani\u010dkog autopilota ista je kao i kod ve\u0107ine mehani\u010dkih sustava; u slu\u010daju kvara, vjerojatno se mogu popraviti. A kada ste okru\u017eeni tisu\u0107ama milja oceana, popravljivost je vrlo dobrodo\u0161la karakteristika. Na dugim putovanjima, mehani\u010dki autopiloti mogu upravljati brodom stotinama milja, zahtijevaju\u0107i samo manje prilagodbe na putu. Nadalje, to \u0107e u\u010diniti bez tro\u0161enja energije. To je vjerojatno njihova druga velika prednost u odnosu na one elektronske. Utje\u010du na stil plovidbe i rezervu energije \u010cvrsto\u0107a, fleksibilnost i nepotro\u0161nja energije \u010dine mehani\u010dko samoupravljanje posebno atraktivnim za jedrenje. Tako\u0111er, mehani\u010dki autopiloti najbolje rade u vjetrovitim uvjetima, \u0161to je suprotno od elektronskih, \u010diji motori prilikom jakoga vjetra, imaju pote\u0161ko\u0107a. Mehani\u010dki tip autopilota je tako\u0111er i puno ti\u0161i nego \u0161to je to u slu\u010daju onog elektronskog. Mehani\u010dki autopiloti rade fantasti\u010dno ali imaju jedno veliko ograni\u010denje. Odnosno, oslanjaju se na vjetar da upravlja brodom i nisu aktivni kada ne plovite. Ako imate samo jedan vjetrokaz na brodu, morat \u0107ete uzeti kormilo kada plovite na motor. U tom su slu\u010daju elektronski autopiloti najkorisniji i eto za\u0161to mnogi nauti\u010dari imaju oba sustava na brodu. To tako\u0111er obja\u0161njava za\u0161to su mnoga nova plovila opremljena elektronskim autopilotima. U kombinaciji gps plotterom, autopilot \u0107e zasigurno u\u010diniti va\u0161u plovidbu mnogo opu\u0161tenijom i sigurnijom. Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Marenauta Blog\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/marenauta\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-11-12T16:05:15+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-12-21T09:25:08+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/01-SKIPPER.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1200\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"750\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Redakcija Marenauta\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#organization\",\"name\":\"Marenauta\",\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/\",\"sameAs\":[\"https:\/\/www.facebook.com\/marenauta\"],\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#logo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/02-MARENAUTA.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/02-MARENAUTA.jpg\",\"width\":550,\"height\":172,\"caption\":\"Marenauta\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#logo\"}},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#website\",\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/\",\"name\":\"Marenauta Blog\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/01-SKIPPER.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/01-SKIPPER.jpg\",\"width\":1200,\"height\":750},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/\",\"name\":\"Koliko autopilot olak\\u0161ava plovidbu? - Marenauta Blog\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2021-11-12T16:05:15+00:00\",\"dateModified\":\"2021-12-21T09:25:08+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Koliko autopilot olak\\u0161ava plovidbu?\"}]},{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#webpage\"},\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#\/schema\/person\/c835111982abbd0d15f58283fb9d271a\"},\"headline\":\"Koliko autopilot olak\\u0161ava plovidbu?\",\"datePublished\":\"2021-11-12T16:05:15+00:00\",\"dateModified\":\"2021-12-21T09:25:08+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#webpage\"},\"wordCount\":1731,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/01-SKIPPER.jpg\",\"keywords\":[\"Plovidba\",\"Tehnika plovidbe\"],\"articleSection\":[\"\\u017divot na brodu\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#\/schema\/person\/c835111982abbd0d15f58283fb9d271a\",\"name\":\"Redakcija Marenauta\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/app-150x150.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/app-150x150.png\",\"caption\":\"Redakcija Marenauta\"},\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/author\/marenauta-hr\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Koliko autopilot olak\u0161ava plovidbu? - Marenauta Blog","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Koliko autopilot olak\u0161ava plovidbu? - Marenauta Blog","og_description":"Po\u010detnik jedrenja s pravom bi se mogao zapitati koja je svrha elektronskog sustava za upravljanje i navigaciju, odnosno autopilota, s obzirom da je pravi gu\u0161t u samom \u010dinu jedrenja. U svakom slu\u010daju autopilot bude koristan kada se posada upusti u pogre\u0161an manevar i zatreba skipera ili kada vam je dosadilo provoditi sate i sate za kormilom pa se spustite ispod palube kako biste si pripremili kavu, dok brod nezaustavljivo nastavlja dr\u017eati pravac pod naletima vjetra, tada se aktivira magija i ta ne\u017eiva, ali inteligentna “stvar” pronalazi svoj smisao. Istina je da svatko tko se navikne na autopilota, ne samo da ga jako cijeni, ve\u0107 \u0107e te\u0161ko mo\u0107i bez njega. Naziv autopilot, ili alternativno elektronski sustav za upravljanje i navigaciju, krovni je pojam koji zapravo obuhva\u0107a mnoge razli\u010dite vrste ure\u0111aja. Me\u0111utim, svi oni dijele isti osnovni princip: da automatski sustav na neki na\u010din percipira kurs ili smjer vjetra (ili oboje) i odlu\u010duje kako upravljati pod va\u0161im nadzorom i uz minimalnu intervenciju kormilara. Drugim rije\u010dima, autopilot je neka vrsta nevidljive posade. Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0 Autopilot, pri\u010da koja davno zapo\u010dinje Samoupravljanje pod jedrima postoji ve\u0107 du\u017ee vrijeme, iako se Joshua Slocum obi\u010dno pripisuje kao jedan od prvih mornara koji je koristio pravi, iako rudimentarni, sustav koji je kontrolirao kormilo \u010damca. Ve\u0107 1890. Slocum je shvatio da \u0107e njegov \u010damac “Spray” zadr\u017eati pravi kurs tisu\u0107ama milja kada je kormilo blokirano. Mnogi iskusni jedrili\u010dari tvrde da nije samo bilo kormilo blokirano, ve\u0107 kombinacija vrste jedra i oblika trupa koja je dr\u017eala Spray na kursu. U svakom slu\u010daju, Slocumov trik omogu\u0107io je prvi kru\u017eni obilazak uz pomo\u0107 “nevidljive posade”. Takav je pothvat o\u010dito izazvao \u0161irok interes za sustave samoupravljanja. Ve\u0107i dio ranog razvoja ovih sustava datira iz ranih desetlje\u0107a 20. stolje\u0107a. Tijekom tog razdoblja razvijeni su neki autopiloti za regate maketa plovila koje su se natjecale u dugim kanalima. Prvi sustav baziran na \u017eiroskopu stvoren je 1920-ih, ali u to vrijeme bio je dostupan samo za velike brodove. Nauti\u010dari su morali \u010dekati do 1970-ih, kada je Derek Fawcett stvorio prvog autopilota za brodice. Elektroni\u010dki autopiloti danas su slo\u017eena mje\u0161avina sofisticirane elektronike i slo\u017eenih algoritama koji ne samo da osiguravaju to\u010dno nego i u\u010dinkovito upravljanje plovilom. Me\u0111utim, sofisticiranost dana\u0161njih autopilota ne zna\u010di da su jednostavniji mehani\u010dki sustavi izgubili svoje mjesto na brodu. Oni su jo\u0161 uvijek bitni ako ne i klju\u010dni dio opreme za koji se mnogi nauti\u010dari kunu da ne mogu bez njih. Pa da vidimo kako ti sustavi rade. Elektronski autopiloti Elektronski autopiloti su jednostavno mala ra\u010dunala koja primaju informacije od raznih senzora, odlu\u010duju kako \u0107e upravljati plovilom, a zatim pomi\u010du kormilo. Da bi odlu\u010dili kako upravljati, autopiloti prvo moraju prikupiti neke osnovne podatke. U tu svrhu, najva\u017enija informacija je kurs broda koji autopilot dobiva putem elektronskog kompasa. Osim toga, autopiloti koriste \u017eiroskop koji ozna\u010dava brzinu promjene kursa ili, po \u017eelji, brzinu skretanja. Drugi senzor, uobi\u010dajen kod nekih autopilota, mjeri stvarni kut kormila. Elektronski autopiloti mogu primati informacije iz raznih drugih izvora, ovisno o tome koliko su sofisticirani. Na primjer, GPS podaci omogu\u0107uju autopilotu da se okrene prema odre\u0111enoj to\u010dki rute, dok podaci senzora vjetra omogu\u0107uju autopilotu da zadr\u017ei konstantan kut prema vjetru, umjesto da se usmjerava prema kompasu. Danas najnapredniji sustavi uklju\u010duju senzore kao \u0161to je 9-osni akcelerometar koji omogu\u0107avanju dr\u017eanje preciznog smjera kretanja \u010dak i kada je plovilo podlo\u017eno nagibu, prevrtanju ili krstarenju pri malim brzinama. Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0 Ra\u010dunalo autopilota i pogonska jedinica Ra\u010dunalo je dakako mozak sustava. Njegova je zada\u0107a primati i obraditi podatke s pomo\u0107u vi\u0161e senzora i skiperovih une\u0161enih podataka, a zatim odlu\u010diti kako \u0107e upravljati brodom. Mnogi moderni autopiloti povezuju se s gps plotterima i zapravo mogu upravljati brodom. Drugim rije\u010dima, mogu odvesti korisnika od to\u010dke A do to\u010dke B bez ve\u0107ih intervencija skipera, a tako\u0111er mogu i izbje\u0107i opasnosti. U stvarnosti, me\u0111utim, ako ostavite autopilot potpuno bez nadzora, mo\u017eete zavr\u0161iti u ozbiljnim problemima. No, sve dok ga dr\u017eite na oku, mo\u017ee biti izuzetno korisno. Pogonska jedinica je mi\u0161i\u0107 autopilota koji je odgovoran za stvarno kretanje kormila. Obi\u010dno se povezuje s kormilom izravno ili preko volana kormila. Jednostavno re\u010deno, pogonska jedinica je samo motor kojim upravlja ra\u010dunalo autopilota. Skiperi stupaju u interakciju s autopilotom pomo\u0107u upravlja\u010dke jedinice. Ove jedinice obi\u010dno imaju nekoliko tipki koje dopu\u0161taju zapovjedniku da uklju\u010di\/isklju\u010di sustav ili postepeno promijeni kurs od jednog ili nekoliko stupnjeva. Potro\u0161nja energije, slaba to\u010dka elektronskih autopilota Jedan od glavnih nedostataka elektronskih autopilota je potro\u0161nja energije. Dakle, prije instaliranja samih, trebali biste pa\u017eljivo razmotriti koje su to\u010dno va\u0161e potrebe i provjeriti je li va\u0161 akumulator kompatibilan sa razinom potro\u0161njom. Me\u0111utim, mogu\u0107e je smanjiti potro\u0161nju energije autopilota preko raznih \u010dimbenika koji utje\u010du na njegovu potro\u0161nju. Zna\u010dajke plovila, kao \u0161to su masa i oblik trupa, svakako igraju va\u017enu ulogu u potra\u017enji za energijom. Me\u0111utim, glavni \u010dimbenik koji dovodi do velike potrebe za snagom vjerojatno je vrsta jedara. Dobro izbalansirano plovilo \u0107e tro\u0161iti daleko manje energije na autopilotu nego ono neuravnote\u017eeno. Uvjeti na moru tako\u0111er imaju veliki utjecaj na potro\u0161nju energije. Veliki valovi zahtijevaju mnogo \u010destih prilagodbi kormila, a time i veliku snagu. U takvim uvjetima ponekad je najbolje da netko preuzme kormilo i bar nakratko po\u0161tedi ovaj elektronski sustav od eventualnog preforsiranja. Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0 Mehani\u010dki autopilot: prednosti i nedostaci U osnovi princip rada mehani\u010dkih samoupravnih sustava je isti kao i kod od onih elektronskih. Obje vrste \u0107e upravljati plovilom, a za to su im potrebni senzori koji \u0107e odrediti pravac. Osim ove sli\u010dnosti postoje mnoge va\u017ene razlike. Prije svega u mehani\u010dkim sustavima, senzori nisu elektronski, ve\u0107 jednostavno fizi\u010dki objekti kao \u0161to su vjetrokaz ili jedro. Nadalje, koriste mehani\u010dku opremu za prijenos sila koje pokre\u0107u kormilo, tj. nemaju elektromotore ili druge elektronske komponente. Naj\u010de\u0161\u0107i tip mehani\u010dkog samoupravljanja je kormilo s vjetrokazom koje dolazi u dvije vrste. Prvi je onaj \u0161to nazivamo sustavom “pomo\u0107nog kormila”. U ovoj vrsti pomo\u0107no kormilo je montirano na krmu i postaje “pravo” kormilo koje upravlja plovilom. Kod kori\u0161tenja pomo\u0107nog kormila, kormilo plovila mora biti fiksirano, na primjer zaklju\u010davanjem kota\u010da ili vezanjem \u0161ipke. Lopatica vjetrokaza ima protuuteg koji je dr\u017ei okomitom, osim ako vjetar nije dovoljno jak da je okrene. Kada je vjetar paralelan s lopaticom, lopatica ostaje okomita, a u tom slu\u010daju kormilo ostaje u ravnini s \u010damcem. Ako plovilo promijeni kurs, vjetar gura lopaticu, koja zatim rotira pomo\u0107no kormilo kako bi vratila plovilo na \u017eeljeni kurs. Za ispravan rad, jednostavno postavite lopaticu prema vjetru. Tako\u0111er je mogu\u0107e podesiti osjetljivost odziva kormila. Pomo\u0107no kormilo je zapravo odli\u010dno, jer mo\u017ee djelovati i kao sustav upravljanja u nu\u017edi ako je na njega pri\u010dvr\u0161\u0107ena fiksiraju\u0107a \u0161ipka. Drugi vrlo \u010dest tip kormila je servo njihalo. Dostupne su mnoge marke servo njihala, ali sve rade sli\u010dno. Kao i izravni pogon, servo njihalo tako\u0111er ima malu lopaticu u vodi koja izgleda kao kormilo. Ali ona zapravo ne upravlja \u010damcem. Lopatica u ovom slu\u010daju pomi\u010de se na isti na\u010din kao i zup\u010danik izravnog pogona, me\u0111utim cijela se lopatica mo\u017ee slobodno kretati s jedne na drugu stranu, poput njihala. Kako se rotira, hidrodinami\u010dka sila uzrokuje njeno osciliranje na obje strane, ovisno o smjeru rotacije. Zatim se ta sila prenosi na \u0161ipku ili volan kormila. Ukratko, glavna razlika izme\u0111u sustava izravnog pogona i servo sustava je u tome \u0161to je u posljednjem tipu ono \u0161to u kona\u010dnici upravlja \u010damcem je samo kormilo plovila, a ne pomo\u0107no kormilo autopilota. Elektronski ili mehani\u010dki? Sada kada znamo ne\u0161to vi\u0161e o autopilotu, prije\u0111imo na glavno pitanje, a to je: je li mehani\u010dki ili elektronski bolji? Odgovor je da ovisi. Nijedan sustav nije savr\u0161en i svaki \u0107e imati svoje prednosti i nedostatke. Mo\u017ee biti primamljivo razmi\u0161ljati o novim elektronskim sustavima kao zamjeni za njihove stare, staromodne mehani\u010dke sustave. Me\u0111utim, stvarnost je takva da unato\u010d desetlje\u0107ima napretka u\u00a0 hardveru i softveru, mehani\u010dki sustavi i dalje su omiljeni izbor ve\u0107ine nauti\u010dara koji putuju na duga krstarenja i obilaze svijet. Ali to ne zna\u010di da elektronski sustavi nisu dobri. Zapravo, ve\u0107ina novih plovila sada dolazi s unaprijed instaliranim elektronskim autopilotima i za to postoje dobri razlozi. Glavna prednost mehani\u010dkog autopilota ista je kao i kod ve\u0107ine mehani\u010dkih sustava; u slu\u010daju kvara, vjerojatno se mogu popraviti. A kada ste okru\u017eeni tisu\u0107ama milja oceana, popravljivost je vrlo dobrodo\u0161la karakteristika. Na dugim putovanjima, mehani\u010dki autopiloti mogu upravljati brodom stotinama milja, zahtijevaju\u0107i samo manje prilagodbe na putu. Nadalje, to \u0107e u\u010diniti bez tro\u0161enja energije. To je vjerojatno njihova druga velika prednost u odnosu na one elektronske. Utje\u010du na stil plovidbe i rezervu energije \u010cvrsto\u0107a, fleksibilnost i nepotro\u0161nja energije \u010dine mehani\u010dko samoupravljanje posebno atraktivnim za jedrenje. Tako\u0111er, mehani\u010dki autopiloti najbolje rade u vjetrovitim uvjetima, \u0161to je suprotno od elektronskih, \u010diji motori prilikom jakoga vjetra, imaju pote\u0161ko\u0107a. Mehani\u010dki tip autopilota je tako\u0111er i puno ti\u0161i nego \u0161to je to u slu\u010daju onog elektronskog. Mehani\u010dki autopiloti rade fantasti\u010dno ali imaju jedno veliko ograni\u010denje. Odnosno, oslanjaju se na vjetar da upravlja brodom i nisu aktivni kada ne plovite. Ako imate samo jedan vjetrokaz na brodu, morat \u0107ete uzeti kormilo kada plovite na motor. U tom su slu\u010daju elektronski autopiloti najkorisniji i eto za\u0161to mnogi nauti\u010dari imaju oba sustava na brodu. To tako\u0111er obja\u0161njava za\u0161to su mnoga nova plovila opremljena elektronskim autopilotima. U kombinaciji gps plotterom, autopilot \u0107e zasigurno u\u010diniti va\u0161u plovidbu mnogo opu\u0161tenijom i sigurnijom. Otkrij najbolje ponude za najam plovila\u00a0","og_url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/","og_site_name":"Marenauta Blog","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/marenauta","article_published_time":"2021-11-12T16:05:15+00:00","article_modified_time":"2021-12-21T09:25:08+00:00","og_image":[{"width":1200,"height":750,"url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/01-SKIPPER.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Redakcija Marenauta","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#organization","name":"Marenauta","url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/","sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/marenauta"],"logo":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#logo","inLanguage":"hr","url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/02-MARENAUTA.jpg","contentUrl":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/02-MARENAUTA.jpg","width":550,"height":172,"caption":"Marenauta"},"image":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#logo"}},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#website","url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/","name":"Marenauta Blog","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/blog.marenauta.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/01-SKIPPER.jpg","contentUrl":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/01-SKIPPER.jpg","width":1200,"height":750},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#webpage","url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/","name":"Koliko autopilot olak\u0161ava plovidbu? - Marenauta Blog","isPartOf":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#primaryimage"},"datePublished":"2021-11-12T16:05:15+00:00","dateModified":"2021-12-21T09:25:08+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Koliko autopilot olak\u0161ava plovidbu?"}]},{"@type":"Article","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#webpage"},"author":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#\/schema\/person\/c835111982abbd0d15f58283fb9d271a"},"headline":"Koliko autopilot olak\u0161ava plovidbu?","datePublished":"2021-11-12T16:05:15+00:00","dateModified":"2021-12-21T09:25:08+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#webpage"},"wordCount":1731,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/01-SKIPPER.jpg","keywords":["Plovidba","Tehnika plovidbe"],"articleSection":["\u017divot na brodu"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/koliko-autopilot-olaksava-plovidbu\/#respond"]}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#\/schema\/person\/c835111982abbd0d15f58283fb9d271a","name":"Redakcija Marenauta","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/app-150x150.png","contentUrl":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/app-150x150.png","caption":"Redakcija Marenauta"},"url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/author\/marenauta-hr\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12549"}],"collection":[{"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2517"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12549"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12549\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14084,"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12549\/revisions\/14084"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9851"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12549"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12549"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12549"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}