Otkrij najbolje ponude za najam plovila<\/a><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Svatko tko ide na more zna koliko je va\u017eno promatrati nebo tijekom plovidbe i poznavati vremensku prognozu. Zapravo, raspitivanje o stanju prognoze vremena dio je one procedure koje treba obaviti \u010dak i prije isplovljavanja i koje \u0107e utjecati na planiranje na\u0161e rute, vrstu jedara koja \u0107e biti opremljena, pa \u010dak i obuku posade. Preslu\u0161avanje prognoze prije isplovljavanja jednostavna je i temeljna aktivnost za svakog skipera, no mora se uzeti u obzir da meteorolo\u0161ke slu\u017ebe nisu uvijek potpuno pouzdane. Razlog neto\u010dnosti je jednostavan: prognoze su op\u0107enite, odnosno napravljene su za velika podru\u010dja i jedva da mogu uzeti u obzir lokalne uvjete, uklju\u010duju\u0107i povjetarac, koji ovisi o konformaciji podru\u010dja koje okru\u017euje dionicu vode kojom plovimo. Vremenski interval za koje su napravljene tako\u0111er ima veliki utjecaj na prognoze. 24-satna prognoza tako\u0111er ima 90 posto sigurnosti, 48-satna samo oko 70 posto itd. Postaju sve op\u0107enitije \u0161to je ve\u0107i interval mjerenja ve\u0107i. Dakle, dobar mornar mora razviti neke vje\u0161tine promatranja. Promatranje je klju\u010d svega. Ako ba\u0161 \u017eelimo biti precizni, vrijedi ne samo ona napravljena u ovom trenutku, ve\u0107 i ona koja se odnosi na dane prije na\u0161e plovidbe, koja nam mo\u017ee pomo\u0107i da napravimo prognozu za sljede\u0107a 2-4 sata prilago\u0111avaju\u0107i je na\u0161em lokalnom podru\u010dju. U tom pogledu, prate\u0107i oblake, za one koji ga znaju promatrati, pokazuje mnoge znakove nadolaze\u0107eg vremena i govori nam to\u010dno \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati. Jedan od elemenata iz kojih mo\u017eemo jasno protuma\u010diti kako \u0107e se vrijeme razvijati su oblaci, njihov oblik i pomaci. Otkrij najbolje ponude za najam plovila Kako nastaju oblaci? Koli\u010dina vodene pare u zraku ovisi o njegovoj temperaturi, \u0161to je ve\u0107a temperatura to ima i vi\u0161e pare. Budu\u0107i da je relativna vla\u017enost zraka mjera koja pokazuje koliko ste aproksimativno blizu te maksimalne koli\u010dine vodene pare u zraku. Ako zrak sadr\u017ei, na primjer, 50% mogu\u0107e koli\u010dine pare i temperatura se po\u010dne smanjivati, relativna vla\u017enost se pove\u0107ava. Drugim rije\u010dima, \u0161to temperatura vi\u0161e pada, to ste bli\u017ee to\u010dki kondenzacije, odnosno stvaranja kapljica vode ili leda. Zrak koji je topliji od okolnog zraka ima tendenciju da se di\u017ee, \u0161iri se i poprima vrijednosti tlaka koje su postupno ni\u017ee od po\u010detnih vrijednosti. Tijekom ove faze \u0161irenja, zrak se hladi, kondenziraju\u0107i tako vlagu u kapljice promjera od nekoliko tisu\u0107inki milimetra. Ako do\u0111e do kondenzacije na velikim nadmorskim visinama, gdje temperature mogu dose\u0107i -60 \u00b0C, umjesto kapljica stvaraju se mali, vrlo bijeli kristali leda. Ovaj skup leda i kapljica tvori oblake. Empirijski su klasificirani u deset vrsta na temelju njihove visine, a svaki tip daje grubu naznaku stanja vremena. 10 glavnih vrsta oblaka i vrijeme povezano s njima Cirusi: to su najvi\u0161i oblaci (preko 8000 metara) i poprimaju izgled vrlo bijelih perjastih niti ili \u010duperaka a tvore ih tanki kristali leda; ako su cirusi pra\u0107eni gu\u0161\u0107im naoblakama koje se nalaze na ni\u017eim razinama, mogu zna\u010diti dolazak vremenskih nepogoda (topla fronta), pogotovo ako ih prate ju\u017eni vjetrovi (prirodno u na\u0161im morima). – Cirokumulusi: srednje su visoki oblaci (\u201cov\u010dice\u201d). Pomorcu cirokumulusi ukazuju na promjenjivo vrijeme s velikom vjerojatno\u0161\u0107u da se pribli\u017eava topla fronta koja nosi ki\u0161u. – Cirostratusi: imaju\u00a0vlaknast i plo\u0161an izgled, no uz nadodano zamagljenje. Izvrsno najavljuju i nadolaze\u0107u promjenu vremena u vidu opti\u010dkog fenomena \u201chalo efekta\u201d na Suncu i Mjesec. Lo\u0161 su znak jer predstavljaju naznaku nadolaze\u0107eg pogor\u0161anja vremena. – Altostratusi: i oni se mogu prepoznati po sivom velu sli\u010dnom onom koji stvaraju cirostratusi, ali su homogeniji i bez fenomena “halo efekta”. – Cirusi: su oblaci le\u0107astog oblika poput spljo\u0161tenih diskova sa sivkastim nijansama i ukazuju na vjerojatan dolazak naleta vjetra. – Altokumulusi: bijele do sive boje, sastavljenin od plo\u010dastih, naj\u010de\u0161\u0107e zaobljenih komadi\u0107a koji mogu biti spojeni ili razdvojeni, sli\u010dno na komadi\u0107e pamuka. Rastapajuse u najtoplijim satima dana i vrijeme ostaje stabilno, ali ako umjesto toga poprime oblik le\u0107e, od posebne su va\u017enosti za nauti\u010dare, jer ukazuju na nalet vjetra. – Stratokumulusi: pojavljuju se kao velike, sivkaste mase, u obliku kamen\u010di\u0107a ili valjka; obi\u010dno prethode i slijede oluju. Op\u0107enito ukazuju na dobro vrijeme ako se otapaju kako sunce zalazi, kako se temperatura smanjuje. – Kumulusi: gusti bjelkasti oblaci uglavnom okomiti. Ako se u donjem dijelu zatamne, najavljuju veliku mogu\u0107nost pribli\u017eavanja oluje; ako, s druge strane, postoje mali izolirani humci ili u rijetkim skupinama generiranim lokalnim konvektivnim gibanjima niskog intenziteta, oni obi\u010dno ukazuju na lijepo vrijeme. Kumulusni oblak je mo\u017eda naj\u010de\u0161\u0107i oblak i mo\u017ee se pojaviti samostalno ili povezan s velikim sustavima. – Nimbostratusi: vrlo tamni ki\u0161ni oblaci s neravnim rubovima. Ako ispod izgledaju izlizano i kao da glatko dodiruju tlo, to zna\u010di da na tom podru\u010dju pada jaka ki\u0161a. – Stratusi: oni su najni\u017ei oblaci(oko 450-500 metara) formirani od sivog i debelog homogenog pla\u0161ta, popra\u0107eni su ki\u0161om. – Kumulonimbusi: visoko vertikalni oblac (po\u010dev\u0161i od 1000 metara mogu dose\u0107i 13.000 m); \u010desto pra\u0107eni jakim olujama, impozantne su veli\u010dine s karakteristi\u010dnim oblikom nakovnja u gornjem dijelu, gdje su ve\u0107inom sastavljeni od leda te stoga poprimaju izgled la\u017enih cirusa. Oni su oblaci kojih se nauti\u010dar mora najvi\u0161e bojati, zbog naleta jakog vjetra koji ih \u010desto prate. Na kraju treba napomenuti da su kumulonimbusne oborine \u010desto povezane sa zna\u010dajnom elektri\u010dnom aktivno\u0161\u0107u uz opasnost od munja. Otkrij najbolje ponude za najam plovila Na suncu ili u hladu boja se oblaka mijenja Za one koji \u017eele dobiti informacije o vremenu jednostavnim promatranjem oblaka, biti \u0107e zanimljivo saznati da je sjena ta koja daje boju oblacima. Oblaci su zapravo sastavljeni od vodene pare i njihova boja ovisi o na\u0161em polo\u017eaju u odnosu na sunce i oblak. Ako se nalazimo u sredini, dakle ispred oblaka, a iza sunca, ovi \u0107e djelovati vrlo bijeli i bezopasni, ali ako umjesto toga isti oblak stane izme\u0111u nas i sunca, djelovat \u0107e prijete\u0107e mra\u010dno. Ukratko, mijenja se samo to\u010dka promatranja, ali sve izgleda druga\u010dije. Otkrij najbolje ponude za najam plovila <\/p>\n","protected":false},"author":2517,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[227],"tags":[264],"yoast_head":"\n
Promatrajte oblake kako biste shvatili kakvo \u0107e biti vrijeme - Marenauta Blog<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Promatrajte oblake kako biste shvatili kakvo \u0107e biti vrijeme - Marenauta Blog\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Svatko tko ide na more zna koliko je va\u017eno promatrati nebo tijekom plovidbe i poznavati vremensku prognozu. Zapravo, raspitivanje o stanju prognoze vremena dio je one procedure koje treba obaviti \u010dak i prije isplovljavanja i koje \u0107e utjecati na planiranje na\u0161e rute, vrstu jedara koja \u0107e biti opremljena, pa \u010dak i obuku posade. Preslu\u0161avanje prognoze prije isplovljavanja jednostavna je i temeljna aktivnost za svakog skipera, no mora se uzeti u obzir da meteorolo\u0161ke slu\u017ebe nisu uvijek potpuno pouzdane. Razlog neto\u010dnosti je jednostavan: prognoze su op\u0107enite, odnosno napravljene su za velika podru\u010dja i jedva da mogu uzeti u obzir lokalne uvjete, uklju\u010duju\u0107i povjetarac, koji ovisi o konformaciji podru\u010dja koje okru\u017euje dionicu vode kojom plovimo. Vremenski interval za koje su napravljene tako\u0111er ima veliki utjecaj na prognoze. 24-satna prognoza tako\u0111er ima 90 posto sigurnosti, 48-satna samo oko 70 posto itd. Postaju sve op\u0107enitije \u0161to je ve\u0107i interval mjerenja ve\u0107i. Dakle, dobar mornar mora razviti neke vje\u0161tine promatranja. Promatranje je klju\u010d svega. Ako ba\u0161 \u017eelimo biti precizni, vrijedi ne samo ona napravljena u ovom trenutku, ve\u0107 i ona koja se odnosi na dane prije na\u0161e plovidbe, koja nam mo\u017ee pomo\u0107i da napravimo prognozu za sljede\u0107a 2-4 sata prilago\u0111avaju\u0107i je na\u0161em lokalnom podru\u010dju. U tom pogledu, prate\u0107i oblake, za one koji ga znaju promatrati, pokazuje mnoge znakove nadolaze\u0107eg vremena i govori nam to\u010dno \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati. Jedan od elemenata iz kojih mo\u017eemo jasno protuma\u010diti kako \u0107e se vrijeme razvijati su oblaci, njihov oblik i pomaci. Otkrij najbolje ponude za najam plovila Kako nastaju oblaci? Koli\u010dina vodene pare u zraku ovisi o njegovoj temperaturi, \u0161to je ve\u0107a temperatura to ima i vi\u0161e pare. Budu\u0107i da je relativna vla\u017enost zraka mjera koja pokazuje koliko ste aproksimativno blizu te maksimalne koli\u010dine vodene pare u zraku. Ako zrak sadr\u017ei, na primjer, 50% mogu\u0107e koli\u010dine pare i temperatura se po\u010dne smanjivati, relativna vla\u017enost se pove\u0107ava. Drugim rije\u010dima, \u0161to temperatura vi\u0161e pada, to ste bli\u017ee to\u010dki kondenzacije, odnosno stvaranja kapljica vode ili leda. Zrak koji je topliji od okolnog zraka ima tendenciju da se di\u017ee, \u0161iri se i poprima vrijednosti tlaka koje su postupno ni\u017ee od po\u010detnih vrijednosti. Tijekom ove faze \u0161irenja, zrak se hladi, kondenziraju\u0107i tako vlagu u kapljice promjera od nekoliko tisu\u0107inki milimetra. Ako do\u0111e do kondenzacije na velikim nadmorskim visinama, gdje temperature mogu dose\u0107i -60 \u00b0C, umjesto kapljica stvaraju se mali, vrlo bijeli kristali leda. Ovaj skup leda i kapljica tvori oblake. Empirijski su klasificirani u deset vrsta na temelju njihove visine, a svaki tip daje grubu naznaku stanja vremena. 10 glavnih vrsta oblaka i vrijeme povezano s njima Cirusi: to su najvi\u0161i oblaci (preko 8000 metara) i poprimaju izgled vrlo bijelih perjastih niti ili \u010duperaka a tvore ih tanki kristali leda; ako su cirusi pra\u0107eni gu\u0161\u0107im naoblakama koje se nalaze na ni\u017eim razinama, mogu zna\u010diti dolazak vremenskih nepogoda (topla fronta), pogotovo ako ih prate ju\u017eni vjetrovi (prirodno u na\u0161im morima). – Cirokumulusi: srednje su visoki oblaci (\u201cov\u010dice\u201d). Pomorcu cirokumulusi ukazuju na promjenjivo vrijeme s velikom vjerojatno\u0161\u0107u da se pribli\u017eava topla fronta koja nosi ki\u0161u. – Cirostratusi: imaju\u00a0vlaknast i plo\u0161an izgled, no uz nadodano zamagljenje. Izvrsno najavljuju i nadolaze\u0107u promjenu vremena u vidu opti\u010dkog fenomena \u201chalo efekta\u201d na Suncu i Mjesec. Lo\u0161 su znak jer predstavljaju naznaku nadolaze\u0107eg pogor\u0161anja vremena. – Altostratusi: i oni se mogu prepoznati po sivom velu sli\u010dnom onom koji stvaraju cirostratusi, ali su homogeniji i bez fenomena “halo efekta”. – Cirusi: su oblaci le\u0107astog oblika poput spljo\u0161tenih diskova sa sivkastim nijansama i ukazuju na vjerojatan dolazak naleta vjetra. – Altokumulusi: bijele do sive boje, sastavljenin od plo\u010dastih, naj\u010de\u0161\u0107e zaobljenih komadi\u0107a koji mogu biti spojeni ili razdvojeni, sli\u010dno na komadi\u0107e pamuka. Rastapajuse u najtoplijim satima dana i vrijeme ostaje stabilno, ali ako umjesto toga poprime oblik le\u0107e, od posebne su va\u017enosti za nauti\u010dare, jer ukazuju na nalet vjetra. – Stratokumulusi: pojavljuju se kao velike, sivkaste mase, u obliku kamen\u010di\u0107a ili valjka; obi\u010dno prethode i slijede oluju. Op\u0107enito ukazuju na dobro vrijeme ako se otapaju kako sunce zalazi, kako se temperatura smanjuje. – Kumulusi: gusti bjelkasti oblaci uglavnom okomiti. Ako se u donjem dijelu zatamne, najavljuju veliku mogu\u0107nost pribli\u017eavanja oluje; ako, s druge strane, postoje mali izolirani humci ili u rijetkim skupinama generiranim lokalnim konvektivnim gibanjima niskog intenziteta, oni obi\u010dno ukazuju na lijepo vrijeme. Kumulusni oblak je mo\u017eda naj\u010de\u0161\u0107i oblak i mo\u017ee se pojaviti samostalno ili povezan s velikim sustavima. – Nimbostratusi: vrlo tamni ki\u0161ni oblaci s neravnim rubovima. Ako ispod izgledaju izlizano i kao da glatko dodiruju tlo, to zna\u010di da na tom podru\u010dju pada jaka ki\u0161a. – Stratusi: oni su najni\u017ei oblaci(oko 450-500 metara) formirani od sivog i debelog homogenog pla\u0161ta, popra\u0107eni su ki\u0161om. – Kumulonimbusi: visoko vertikalni oblac (po\u010dev\u0161i od 1000 metara mogu dose\u0107i 13.000 m); \u010desto pra\u0107eni jakim olujama, impozantne su veli\u010dine s karakteristi\u010dnim oblikom nakovnja u gornjem dijelu, gdje su ve\u0107inom sastavljeni od leda te stoga poprimaju izgled la\u017enih cirusa. Oni su oblaci kojih se nauti\u010dar mora najvi\u0161e bojati, zbog naleta jakog vjetra koji ih \u010desto prate. Na kraju treba napomenuti da su kumulonimbusne oborine \u010desto povezane sa zna\u010dajnom elektri\u010dnom aktivno\u0161\u0107u uz opasnost od munja. Otkrij najbolje ponude za najam plovila Na suncu ili u hladu boja se oblaka mijenja Za one koji \u017eele dobiti informacije o vremenu jednostavnim promatranjem oblaka, biti \u0107e zanimljivo saznati da je sjena ta koja daje boju oblacima. Oblaci su zapravo sastavljeni od vodene pare i njihova boja ovisi o na\u0161em polo\u017eaju u odnosu na sunce i oblak. Ako se nalazimo u sredini, dakle ispred oblaka, a iza sunca, ovi \u0107e djelovati vrlo bijeli i bezopasni, ali ako umjesto toga isti oblak stane izme\u0111u nas i sunca, djelovat \u0107e prijete\u0107e mra\u010dno. Ukratko, mijenja se samo to\u010dka promatranja, ali sve izgleda druga\u010dije. Otkrij najbolje ponude za najam plovila \" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Marenauta Blog\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/marenauta\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-11-01T10:25:44+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-01-22T09:33:06+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/01-CIELO.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Redakcija Marenauta\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"5 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#organization\",\"name\":\"Marenauta\",\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/\",\"sameAs\":[\"https:\/\/www.facebook.com\/marenauta\"],\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#logo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/02-MARENAUTA.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/02-MARENAUTA.jpg\",\"width\":550,\"height\":172,\"caption\":\"Marenauta\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#logo\"}},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#website\",\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/\",\"name\":\"Marenauta Blog\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/01-CIELO.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/01-CIELO.jpg\",\"width\":1200,\"height\":798},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/\",\"name\":\"Promatrajte oblake kako biste shvatili kakvo \\u0107e biti vrijeme - Marenauta Blog\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2022-11-01T10:25:44+00:00\",\"dateModified\":\"2023-01-22T09:33:06+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Promatrajte oblake kako biste shvatili kakvo \\u0107e biti vrijeme\"}]},{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#webpage\"},\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#\/schema\/person\/c835111982abbd0d15f58283fb9d271a\"},\"headline\":\"Promatrajte oblake kako biste shvatili kakvo \\u0107e biti vrijeme\",\"datePublished\":\"2022-11-01T10:25:44+00:00\",\"dateModified\":\"2023-01-22T09:33:06+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#webpage\"},\"wordCount\":1073,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/01-CIELO.jpg\",\"keywords\":[\"Meteorologija\"],\"articleSection\":[\"\\u017divot na brodu\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#\/schema\/person\/c835111982abbd0d15f58283fb9d271a\",\"name\":\"Redakcija Marenauta\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/app-150x150.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/app-150x150.png\",\"caption\":\"Redakcija Marenauta\"},\"url\":\"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/author\/marenauta-hr\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Promatrajte oblake kako biste shvatili kakvo \u0107e biti vrijeme - Marenauta Blog","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Promatrajte oblake kako biste shvatili kakvo \u0107e biti vrijeme - Marenauta Blog","og_description":"Svatko tko ide na more zna koliko je va\u017eno promatrati nebo tijekom plovidbe i poznavati vremensku prognozu. Zapravo, raspitivanje o stanju prognoze vremena dio je one procedure koje treba obaviti \u010dak i prije isplovljavanja i koje \u0107e utjecati na planiranje na\u0161e rute, vrstu jedara koja \u0107e biti opremljena, pa \u010dak i obuku posade. Preslu\u0161avanje prognoze prije isplovljavanja jednostavna je i temeljna aktivnost za svakog skipera, no mora se uzeti u obzir da meteorolo\u0161ke slu\u017ebe nisu uvijek potpuno pouzdane. Razlog neto\u010dnosti je jednostavan: prognoze su op\u0107enite, odnosno napravljene su za velika podru\u010dja i jedva da mogu uzeti u obzir lokalne uvjete, uklju\u010duju\u0107i povjetarac, koji ovisi o konformaciji podru\u010dja koje okru\u017euje dionicu vode kojom plovimo. Vremenski interval za koje su napravljene tako\u0111er ima veliki utjecaj na prognoze. 24-satna prognoza tako\u0111er ima 90 posto sigurnosti, 48-satna samo oko 70 posto itd. Postaju sve op\u0107enitije \u0161to je ve\u0107i interval mjerenja ve\u0107i. Dakle, dobar mornar mora razviti neke vje\u0161tine promatranja. Promatranje je klju\u010d svega. Ako ba\u0161 \u017eelimo biti precizni, vrijedi ne samo ona napravljena u ovom trenutku, ve\u0107 i ona koja se odnosi na dane prije na\u0161e plovidbe, koja nam mo\u017ee pomo\u0107i da napravimo prognozu za sljede\u0107a 2-4 sata prilago\u0111avaju\u0107i je na\u0161em lokalnom podru\u010dju. U tom pogledu, prate\u0107i oblake, za one koji ga znaju promatrati, pokazuje mnoge znakove nadolaze\u0107eg vremena i govori nam to\u010dno \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati. Jedan od elemenata iz kojih mo\u017eemo jasno protuma\u010diti kako \u0107e se vrijeme razvijati su oblaci, njihov oblik i pomaci. Otkrij najbolje ponude za najam plovila Kako nastaju oblaci? Koli\u010dina vodene pare u zraku ovisi o njegovoj temperaturi, \u0161to je ve\u0107a temperatura to ima i vi\u0161e pare. Budu\u0107i da je relativna vla\u017enost zraka mjera koja pokazuje koliko ste aproksimativno blizu te maksimalne koli\u010dine vodene pare u zraku. Ako zrak sadr\u017ei, na primjer, 50% mogu\u0107e koli\u010dine pare i temperatura se po\u010dne smanjivati, relativna vla\u017enost se pove\u0107ava. Drugim rije\u010dima, \u0161to temperatura vi\u0161e pada, to ste bli\u017ee to\u010dki kondenzacije, odnosno stvaranja kapljica vode ili leda. Zrak koji je topliji od okolnog zraka ima tendenciju da se di\u017ee, \u0161iri se i poprima vrijednosti tlaka koje su postupno ni\u017ee od po\u010detnih vrijednosti. Tijekom ove faze \u0161irenja, zrak se hladi, kondenziraju\u0107i tako vlagu u kapljice promjera od nekoliko tisu\u0107inki milimetra. Ako do\u0111e do kondenzacije na velikim nadmorskim visinama, gdje temperature mogu dose\u0107i -60 \u00b0C, umjesto kapljica stvaraju se mali, vrlo bijeli kristali leda. Ovaj skup leda i kapljica tvori oblake. Empirijski su klasificirani u deset vrsta na temelju njihove visine, a svaki tip daje grubu naznaku stanja vremena. 10 glavnih vrsta oblaka i vrijeme povezano s njima Cirusi: to su najvi\u0161i oblaci (preko 8000 metara) i poprimaju izgled vrlo bijelih perjastih niti ili \u010duperaka a tvore ih tanki kristali leda; ako su cirusi pra\u0107eni gu\u0161\u0107im naoblakama koje se nalaze na ni\u017eim razinama, mogu zna\u010diti dolazak vremenskih nepogoda (topla fronta), pogotovo ako ih prate ju\u017eni vjetrovi (prirodno u na\u0161im morima). – Cirokumulusi: srednje su visoki oblaci (\u201cov\u010dice\u201d). Pomorcu cirokumulusi ukazuju na promjenjivo vrijeme s velikom vjerojatno\u0161\u0107u da se pribli\u017eava topla fronta koja nosi ki\u0161u. – Cirostratusi: imaju\u00a0vlaknast i plo\u0161an izgled, no uz nadodano zamagljenje. Izvrsno najavljuju i nadolaze\u0107u promjenu vremena u vidu opti\u010dkog fenomena \u201chalo efekta\u201d na Suncu i Mjesec. Lo\u0161 su znak jer predstavljaju naznaku nadolaze\u0107eg pogor\u0161anja vremena. – Altostratusi: i oni se mogu prepoznati po sivom velu sli\u010dnom onom koji stvaraju cirostratusi, ali su homogeniji i bez fenomena “halo efekta”. – Cirusi: su oblaci le\u0107astog oblika poput spljo\u0161tenih diskova sa sivkastim nijansama i ukazuju na vjerojatan dolazak naleta vjetra. – Altokumulusi: bijele do sive boje, sastavljenin od plo\u010dastih, naj\u010de\u0161\u0107e zaobljenih komadi\u0107a koji mogu biti spojeni ili razdvojeni, sli\u010dno na komadi\u0107e pamuka. Rastapajuse u najtoplijim satima dana i vrijeme ostaje stabilno, ali ako umjesto toga poprime oblik le\u0107e, od posebne su va\u017enosti za nauti\u010dare, jer ukazuju na nalet vjetra. – Stratokumulusi: pojavljuju se kao velike, sivkaste mase, u obliku kamen\u010di\u0107a ili valjka; obi\u010dno prethode i slijede oluju. Op\u0107enito ukazuju na dobro vrijeme ako se otapaju kako sunce zalazi, kako se temperatura smanjuje. – Kumulusi: gusti bjelkasti oblaci uglavnom okomiti. Ako se u donjem dijelu zatamne, najavljuju veliku mogu\u0107nost pribli\u017eavanja oluje; ako, s druge strane, postoje mali izolirani humci ili u rijetkim skupinama generiranim lokalnim konvektivnim gibanjima niskog intenziteta, oni obi\u010dno ukazuju na lijepo vrijeme. Kumulusni oblak je mo\u017eda naj\u010de\u0161\u0107i oblak i mo\u017ee se pojaviti samostalno ili povezan s velikim sustavima. – Nimbostratusi: vrlo tamni ki\u0161ni oblaci s neravnim rubovima. Ako ispod izgledaju izlizano i kao da glatko dodiruju tlo, to zna\u010di da na tom podru\u010dju pada jaka ki\u0161a. – Stratusi: oni su najni\u017ei oblaci(oko 450-500 metara) formirani od sivog i debelog homogenog pla\u0161ta, popra\u0107eni su ki\u0161om. – Kumulonimbusi: visoko vertikalni oblac (po\u010dev\u0161i od 1000 metara mogu dose\u0107i 13.000 m); \u010desto pra\u0107eni jakim olujama, impozantne su veli\u010dine s karakteristi\u010dnim oblikom nakovnja u gornjem dijelu, gdje su ve\u0107inom sastavljeni od leda te stoga poprimaju izgled la\u017enih cirusa. Oni su oblaci kojih se nauti\u010dar mora najvi\u0161e bojati, zbog naleta jakog vjetra koji ih \u010desto prate. Na kraju treba napomenuti da su kumulonimbusne oborine \u010desto povezane sa zna\u010dajnom elektri\u010dnom aktivno\u0161\u0107u uz opasnost od munja. Otkrij najbolje ponude za najam plovila Na suncu ili u hladu boja se oblaka mijenja Za one koji \u017eele dobiti informacije o vremenu jednostavnim promatranjem oblaka, biti \u0107e zanimljivo saznati da je sjena ta koja daje boju oblacima. Oblaci su zapravo sastavljeni od vodene pare i njihova boja ovisi o na\u0161em polo\u017eaju u odnosu na sunce i oblak. Ako se nalazimo u sredini, dakle ispred oblaka, a iza sunca, ovi \u0107e djelovati vrlo bijeli i bezopasni, ali ako umjesto toga isti oblak stane izme\u0111u nas i sunca, djelovat \u0107e prijete\u0107e mra\u010dno. Ukratko, mijenja se samo to\u010dka promatranja, ali sve izgleda druga\u010dije. Otkrij najbolje ponude za najam plovila ","og_url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/","og_site_name":"Marenauta Blog","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/marenauta","article_published_time":"2022-11-01T10:25:44+00:00","article_modified_time":"2023-01-22T09:33:06+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/01-CIELO.jpg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Redakcija Marenauta","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"5 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#organization","name":"Marenauta","url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/","sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/marenauta"],"logo":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#logo","inLanguage":"hr","url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/02-MARENAUTA.jpg","contentUrl":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/02-MARENAUTA.jpg","width":550,"height":172,"caption":"Marenauta"},"image":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#logo"}},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#website","url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/","name":"Marenauta Blog","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/blog.marenauta.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/01-CIELO.jpg","contentUrl":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/01-CIELO.jpg","width":1200,"height":798},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#webpage","url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/","name":"Promatrajte oblake kako biste shvatili kakvo \u0107e biti vrijeme - Marenauta Blog","isPartOf":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#primaryimage"},"datePublished":"2022-11-01T10:25:44+00:00","dateModified":"2023-01-22T09:33:06+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Promatrajte oblake kako biste shvatili kakvo \u0107e biti vrijeme"}]},{"@type":"Article","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#webpage"},"author":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#\/schema\/person\/c835111982abbd0d15f58283fb9d271a"},"headline":"Promatrajte oblake kako biste shvatili kakvo \u0107e biti vrijeme","datePublished":"2022-11-01T10:25:44+00:00","dateModified":"2023-01-22T09:33:06+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#webpage"},"wordCount":1073,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/01-CIELO.jpg","keywords":["Meteorologija"],"articleSection":["\u017divot na brodu"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/promatrajte-oblake-kako-biste-shvatili-kakvo-ce-biti-vrijeme\/#respond"]}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#\/schema\/person\/c835111982abbd0d15f58283fb9d271a","name":"Redakcija Marenauta","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/blog.marenauta.com\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/app-150x150.png","contentUrl":"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/app-150x150.png","caption":"Redakcija Marenauta"},"url":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/author\/marenauta-hr\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18660"}],"collection":[{"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2517"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18660"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18660\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21035,"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18660\/revisions\/21035"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18660"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18660"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/blog.marenauta.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18660"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"nuvole](\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/01-CIELO.jpg\" "\\"nuvole")
<\/p>\n![\"nuvole](\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/03-NAVIGAZIONE.jpg\" "\\"nuvole")
<\/p>\n![\"nuvole](\"https:\/\/blog.marenauta.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/05-NUVOLE.jpg\" "\\"nuvole")
<\/p>\n