Dolazak jakog vjetra, osobito kada se plovi izvan glavne sezone, vrlo je čest, ali može prestrašiti neiskusne jedriličare na krstarenju. Zapravo, s iskustvom i ispravnim tehnikama upravljanja, vaša autonomija i sigurnost na brodu mogu se znatno povećati čak i u takvim uvjetima. Takvi uvjeti predstavljaju izazov za sve mornare, a iskorištavanje snage vjetra i suprotstavljanje valovima uz zadržavanje kontrole nad brodom i posadom može biti i vrlo uzbudljivo. Štoviše, za mnoge jedriličare plovidba po jakom vjetru predstavlja samu bit jedrenja.

Pogledajmo stoga kako smanjiti površinu jedara na brodu, koja jedra koristiti za suočavanje s neverama i kako upravljati brzinom broda, rasporedom težine na brodu i promjenama smjera kada se plovi po jakom vjetru i uzburkanom moru.

 

Kako smanjiti snagu naših jedara

U uvjetima jakog vjetra cilj skipera je smanjiti snagu jedara onoliko koliko je potrebno da zadrži kontrolu nad brodom, ali ne previše, kako bi se učinkovito suprotstavio valovima i održao dobru krstareću brzinu. Osim toga, poznato je da se tijekom krstarenja, ako se previše uspori, trebat će više vremena za dolazak na odredište, sa svim posljedicama koje to nosi: kompromitiran plan rute, dolazak mraka, propuštena rezervacija veza u luci itd.

Za smanjenje potiska jedara postoji nekoliko načina, od njihovog trimanja, preko promjene kuta napada, pa sve do smanjenja površine izložene vjetru, dakle korištenjem rifova na glavnom jedru ili rolanjem flokova i genove na pramcu.

Prvo uvijek smanjite pramčano jedro.

Ako vjetar postane prejak, u jednom trenutku dolazi vrijeme da se smanji jedra. U takvim uvjetima brod s reduciranom površinom jedara može osigurati znatno veću brzinu, kontrolu i udobnost u usporedbi s brodom koji plovi sa svim jedrima podignutim. Prvi korak je smanjenje površine floka. Općenito, manja površina floka u kombinaciji s većim glavnim jedrom rezultira boljom brzinom i većom kontrolom u slučaju valova ili udara vjetra. Bez obzira na vaše postavke, ako vjetar jača, prijeđite na manji flok što je prije moguće, dakle dok je manvar još relativno jednostavan i ne stvara probleme posadi.

Ovisno o konfiguraciji, površina floka može se smanjiti prelaskom na manje jedro ili rolanjem genove. Rolo-genove omogućuju smanjenje jedara bez zamjene floka, što je velika pogodnost, osobito za posade s manjim brojem članova. Danas rolo-jedra postižu izvrsne performanse, ali oblik smanjenog genove ipak nikada neće biti tako dobar kao kada je potpuno razvijen. Set jedara koji uključuje veliku genovu i manji flok može jamčiti odlične performanse, kontrolu i udobnost i pri jakom vjetru. Naravno, to znači kupnju dodatnog jedra koje će zahtijevati više prostora za skladištenje. No oblik manjeg floka pružit će bolje performanse i veću kontrolu od smotanog genove. Ako se pokaže da je brod i dalje previše opterećen jedrima čak i s najmanjim flokom, sljedeći korak je rifanje glavnog jedra ili njegovo rolanje na bomi.

Brzina i raspodjela težine na brodu

Valovi koji prate jake vjetrove mogu biti jednako veliki problem kao i sam vjetar. Plovidba sa smanjenom snagom jedara na valovima može vas, naime, ostaviti na njihovoj milosti. Osim toga, plovidba orcom protiv mora koje raste može biti ne samo obeshrabrujuća, već i opasna za posadu i opremu. Brzina broda uvelike utječe na performanse i udobnost posade u teškim uvjetima. Ponekad je potrebno usporiti, dok u drugim prilikama dodavanje snage i brzine može pomoći u savladavanju većih valova i poboljšanju kursa.

Također je moguće poboljšati plovidbu broda kroz valove premještanjem težine s pramca i koncentriranjem u središtu broda, što niže moguće. Prije nego što stigne veliko more, razmislite o premještanju sidra i lanca iz pramčanog gavona u središte broda, po mogućnosti pospremljenih u nekoliko velikih platnenih vreća.

Okreti i prelazak pramcem ili krmom pri jakom vjetru

Valovi koji prate jake vjetrove mogu otežati manevre promjene smjera. Kada okrećete brod, tražite relativno mirnu točku i započnite okret kada pramac počne penjati val. Pomaknite kormilo tako da vas sljedeći val gurne pramac prema dolje na novom kursu. U slučaju velikog mora, moguće je da okret uopće ne uspije. U tom slučaju bit će potrebno preći krmom.

Naravno, prelazak krmom pri jakom vjetru nije jednostavan zadatak. Često je najbolji način za upravljanje flokom u ovakvim situacijama njegov rolanje. Nakon toga je važna brzina manevra. Imajte na umu da se dok brod surfa na valu, opterećenje na jedrima smanjuje i to je trenutak za izvođenje prelaska krmom. Kada je brod pod kontrolom, ponovno razvucite flok. Upotrijebite vitlo za rad sa konopcem rolo-floka dok ga razvlačite, jer će opterećenje biti preveliko da bi se moglo rukama kontrolirati.

Jedro i motor kada stvari postanu teške

Kao posljednje rješenje može se odabrati kombinacija jedara i motora. Plovidba na motor s podignutim jedrima zapravo omogućuje bolji napredak protiv vjetra, bez nasilnog zaranja pramca koje se događa kada se plovi samo na motor. U velikom moru jedra su potrebna, čak i samo rifano glavno jedro, kako bi se osigurala određena stabilnost i veća snaga. Kontrolirajte kut nagiba, postavite autopilot i pratite more.

Ako plovite s rifanim glavnim jedrom i rolo-genovom, a brod je i dalje preopterećen, uklonite flok i postavite olujno jedro. Plovidba na motor protiv vjetra i valova samo s glavnim jedrom i malim pramčanim jedrom mnogo je bolja od plovidbe na motor bez jedara.

Mjere opreza pri plovidbi na motor

Kada se plovi u velikom moru i jakom vjetru na motor, dobro je slijediti nekoliko osnovnih mjera opreza. Među njima je važno osigurati da voda za hlađenje prolazi kroz motor. Na nekim brodovima usis za hlađenje podiže se previše kada se brod nagne i više ne usisava vodu. Nasilno zaranja pramca također može uvlačiti zrak u cjevovod goriva, što može izazvati zastoje motora i zahtijevati odzračivanje da bi se motor ponovno pokrenuo. Pokreti zaranja mogu također podići talog sa dna spremnika goriva, što može začepiti cijevi ili filter goriva.