Među glavnim vjetrovima koje posada može iskoristiti na krstarenju Sredozemljem nalazi se Jugo. To je umjereno jak vjetar rasprostranjen po cijelom bazenu “Mare Nostrum”, s posebnim naglaskom na Tirensko i Jadransko more. Puše s juga i obično se okreće suprotno od kazaljke na satu prema istoku.

Talijani ga zovu Scirocco, ali, kao i za druge vjetrove, svaka populacija na Sredozemlju koristi različito ime. Slovenci, na primjer, zovu ga “Široko”, dok su ga Hrvati nazvali “Jugo”. U drugim lokalnim dijalektima posade mogu naići na imena poput “Chili”, “Khamsin” ili “Simoon.

Meteo podaci koji najavljuju Jugo

Bez obzira na naziv pod kojim se pojavljuje, taj vjetar s juga do jugoistoka omogućava jedriličarima na krstarenju da vrlo dobro plove i u potpunosti iskoriste svoja jedra. Kada je osobito jak, može ipak iznenaditi neiskusne i manje iskusne posade, čineći putovanje zahtjevnijim. Ipak, uz dobro poznavanje meteorologije, pažljivo proučavanje prognoza i, prije svega, praćenje tlaka, temperature, vlažnosti, uključujući oblačni pokrivač, Jugo se može potpuno predvidjeti i unaprijed planirati s odgovarajućim rutama i manevrima. Danas se posade na putovanju mogu osloniti i na specifične aplikacije za vremenske prognoze za pametne telefone i tablete koje mogu biti od velike pomoći, uz tradicionalne izvještaje Obalne straže.

Za kapetana i posadu ključno je znati kako različite vrste vjetra funkcioniraju, kako bi mogli procijeniti je li sigurno ploviti ili očekivati neugodna iznenađenja. Općenito, vjetar je tok zraka koji nastaje kada se tlak izjednači u atmosferi i razvija se zbog različitih razina temperature, kao što je, na primjer, između tropskih područja i polarnih regija ili između vodenih površina i kopna. Također, temperatura zraka i rotacija Zemlje igraju važnu ulogu, ali lokalni meteorološki uvjeti ključan su čimbenik u razvoju Juga.

Jugo nastaje u afričkoj pustinji

Sredozemno more i Jadransko more, kao što je poznato, nalaze se između Afrike i Europe, dva kontinenta s vrlo različitim klimama i temperaturama. Jugo nastaje posebno u području oko sjeverne obale Afrike i pojavljuje se kao topao i suh zrak koji podiže uglavnom pijesak. Kasnije ga zahvati područje niskog tlaka koje ga počinje tjerati preko Sredozemlja.

Zbog rotacije Zemlje, ovaj vjetar ima tendenciju kretanja prema istoku. Tropski zrak pomiješan s vlažnim zrakom nad morem može doseći i 50-60 čvorova. To su situacije koje mogu predstavljati pravi izazov za jedriličare, osobito u proljeće i jesen.

Vlažan vjetar koji može donijeti kišu i nizak tlak

Kao i za svaku vrstu vjetra, važno je za svakog skipera i posadu znati gdje i kako nastaje Jugo, kao i gdje se kreće tijekom svog puta. To može znatno olakšati i planiranje plovidbe. Kada nastaje u Sahari, Jugo je topao i suh vjetar. No, kada se postupno premješta preko mora, upija vlagu. To znači da može biti praćen tamnim, kišnim oblacima i, posebno, naglim padom tlaka. Upravo zahvaljujući tim karakteristikama Jugo se može u velikoj mjeri predvidjeti i nekoliko dana unaprijed.

Pojava Juga, uzgred, vrlo je postepena i stoga relativno lako predvidiva. Iskusni jedriličari mogu je predvidjeti prema nadolazećim oblacima, dok se oni koji prvi put plove mogu uvijek osloniti na aplikacije za vremenske prognoze. Ovaj postepeni početak Juga također ostavlja prostor za dobru plovidbu i dovoljno vremena za pronalazak skloništa ili prikladne sidrišne pozicije.

Sezonalni ciklus Juga

Prvog dana vjetar je gotovo uvijek umjeren i omogućava ugodno i brzo jedrenje. Tek drugog ili trećeg dana vjetar zaista jača i, ovisno o svojoj snazi, može prisiliti posade da potraže zaklonjenu luku ili uvalu.

Snaga Juga uvelike ovisi o sezoni. Tijekom ljetnih mjeseci, razlika u temperaturi između kopna i mora manja je i vjetrovi su slabiji. U proljeće i jesen Jugo može postati izuzetno snažan, posebno na otvorenom moru. Ipak, brod nije uvijek zaštićen među otocima, jer se u uskim prostorima mogu formirati vjetrovi koji donose jake udare i relativno visoke valove.