Da bi se upravljalo i riješilo problem kada ste na moru, ponekad samo znanje nije dovoljno. Potreban je analitičan i kreativan pristup koji se može uvježbati i unaprijediti. Kao što uči veliki francuski moreplovac Michel Desjoyeaux, zvan “Le Professeur”.

Ploviti morem znači biti samostalan i naučiti samostalno upravljati različitim, ponekad i vrlo raznolikim situacijama. Posebno kada se pojavi problem, može pomoći iskustvo, specifična znanja i velika spretnost. Na brodu se nalazi mnogo opreme, instrumenata i sustava svih vrsta. Trebalo bi poznavati mehaniku, elektroniku, elektriku i hidrauliku kako bi se plovilo bez brige.

Ipak, najvažniji čimbenik za snalaženje u svakoj situaciji tijekom plovidbe jest onaj mentalni – pristup problemu i sposobnost pronalaska izlaza. Možda ne onog najučinkovitijeg, ali onog najprikladnijeg u tom točno određenom trenutku. To je zato što vrlo često problem nije provjera znanja kojim raspolažemo, niti potraga za pouzdanim informacijama. Problem je često upravo nedostatak znanja, odnosno izostanak rješenja za određeni problem.

Analitičan i genijalan pristup Desjoyeauxa

Velika lekcija o tome kako se suočiti s problemima na moru i riješiti ih, čak i onim najekstremnijima, dolazi od vrhunskog jedriličara kao što je Michel Desjoyeaux, pobjednika između ostalog čak dvaju Vendée Globe. Nije slučajno što su ga Francuzi zaljubljeni u jedrenje, offshore regate i samostalna putovanja oko svijeta nadjenuli nadimak “Le Professeur” zbog njegovog analitičnog i inteligentnog pristupa životu. Desjoyeaux nam pokazuje kako se način razmišljanja usmjeren na „rješavanje problema“ može naučiti, prakticirati i, iznad svega, poboljšati.

Tijekom izdanja Vendée Globe 2000/2001 Michel Desjoyeaux se sa svojim brodom “Prb” nalazi usred Tihog oceana na ruti prema Rt Hornu. To je Badnjak, kada poslijepodne želi upaliti motor broda kako bi napunio baterije na brodu. Nažalost, kad pritisne tipku za paljenje, ništa se ne događa. Motor se ne pali. Dan prije, tijekom posljednjeg paljenja pogonskog motora, čuo je neugodan zvuk, ali mu u trenutku nije pridavao previše pažnje. Sada je problem pred njim, u punoj svojoj očitosti.

Anlaser ne radi

Prvo odlučuje rastaviti anlaser motora kako bi shvatio zašto se ne pali. Kad ga otvori, otkriva da su sve četkice popucale, treba ih baciti, a na brodu nema rezervni dio. Motor na brodu je marke Yanmar. Jedriličar zatim kontaktira tvrtku koja mu objašnjava da se taj problem događa možda jednom u milijun puta, ali budući da nema rezervni dio, nažalost nema rješenja.

Za bilo koga bi taj odgovor bio kraj. Ali ne i za “Le Professeur”. Pravila Vendée Globea su stroga: fizička pomoć nije uopće dopuštena, pa bi za jedriličara zaustavljanje da uzme rezervne dijelove značilo ispadanje iz utrke. Mora pronaći drugo rješenje.

Od malih nogu u brodogradilištu

Michel Desjoyeaux nije običan jedriličar. Odrastao je u brodogradilištu svojih roditelja u Concarneauu, u Bretanji, i jedrenje mu je od početka bilo život. Njegova kuća bila je povezana s brodogradilištem i to mu je bilo zabava kada je bio još dječak. Teško je zamisliti bolje okruženje za upoznavanje s brodogradnjom. Već sa samo 20 godina sudjeluje u svojoj prvoj regati oko svijeta kao član posade legendarnog Érica Tabarlyja, a potom slijedi tu ikonu povijesti jedrenja s nizom izvanrednih rezultata.

S anlaserom motora koji ne radi, odlučuje isključiti svu nepotrebnu elektroniku na brodu: ekrane, računala, satelitsku vezu. Ostaje upaljen samo autopilot s kompasom i solarni panel. Uostalom, nalazi se u Pacifiku i oko njega je praznina. No, energija mu je potrebna, za autopilota, ali i za desalinizator i komunikacije. Ne može stati i mora apsolutno riješiti problem.*

Reformulirati problem

Anlaser ne radi, pa Desjoyeaux odlučuje sagledati problem iz drugog kuta. Može li pokrenuti motor bez anlasera? Brod ima drugi alternator, uređaj koji pretvara mehaničku energiju u električnu energiju za punjenje baterije.

Na prednjem dijelu motora nalazi se veliki dodatni remen s dva horizontalna alternatora, po jedan sa svake strane. Njegova prva radnja stoga je ukloniti remen jednog alternatora i izbušiti rupu kako bi umetnuo vijak i pričvrstio oka na remenicu alternatora. Na taj način može pričvrstiti uže na remenicu. Njegova ideja je pokušati pokrenuti motor kao što se to radi kod kosilice ili izvanbrodskog motora. Kad dovede uže iz unutrašnjosti broda na palubu, može pokušati iskoristiti mehaničku prednost vitla da si pomogne pri povlačenju.

Hladni start, nemogući izazov

Kad pokušava okretati vitlo, shvaća da nije u stanju povući dovoljno dugo i snažno da pokrene motor broda. Hladno je, temperatura je između 0 i 5°C, pa dizelskom motoru nije lako upaliti. Nema dovoljno baterije da predgrije pogonski motor. Na starijim dizelima obično postoji poluga za dekompresiju koja smanjuje tlak u motoru, kako bi ga bilo lakše okretati i omogućiti ručni start pomoću kurble. No motor instaliran na “Prb” je noviji i nema tu mogućnost.

Tada mu pada ideja da lagano odvrne injektore kako bi smanjio tlak i upalio motor dok motor komprimira dizel.

 

Ideja: zašto ne iskoristiti vjetar?

Shvaća da opterećenje za okretanje motora i pokušaj njegovog pokretanja nije jako veliko. Otprilike je 200, najviše 300 kilograma. Samo vitlo nije dovoljno. I tu dolazi genijalna ideja: može iskoristiti snagu vjetrom napunjenih jedara. Odbacuje genovu, premalu, i gennaker, preosjetljiv. Odlučuje se za glavnu jedru. Priprema sustav za uže pričvršćeno i omotano 5 puta oko remenice alternatora i vodi ga do boma glavne jedre.

Kad pokuša pokrenuti motor na ovaj način, pali iz prvog pokušaja. Nevjerojatno. Može nastaviti regatu i čak pobjeđuje na cilju. Njegovo je rješenje bilo izvanredno i kasnije ga je ponovno koristio Sébastien Destremau 2016. godine, a vjerojatno i drugi samostalni jedriličari.

Kreativno razmišljanje: pravi i prividni problemi

Michel Desjoyeaux imao je težak problem za riješiti – anlaser koji ne radi – ali bio je prisiljen koncentrirati se na stvarni problem, na pravi cilj, a to je bilo pokretanje motora broda. Pokvareni anlaser bio je samo prividni problem. Za njegovo rješavanje nije bilo rješenja, ali to nije bilo važno. Trebalo mu je upaliti motor na drugi način i pronaći rješenje za taj drugi problem.

Sigurno mu je potpuni nedostatak drugih opcija pomogao, motivirajući ga i prisiljavajući da bude kreativan. No, ovaj je događaj i nakon godina i dalje izvrstan primjer “rješavanja problema”. Ne uvijek je problem pred nama onaj koji zapravo trebamo riješiti.