
Bura: hladan i snažan vjetar koji puše nad Jadranom
Bura je snažan i hladan vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera koji redovito puše nad Jadranom, posebno u hrvatskom dijelu, i oduvijek izaziva strah i poštovanje čak i kod najiskusnijih jedriličara. Kada je posebno jaka, može doslovno poharati more i uništiti i turističke luke. Ali kako nastaje i kada je najjača?
Bura je silazni vjetar, također poznat kao “katabatički” vjetar. Ovi se vjetrovi formiraju u planinama kada se velika količina hladnog zraka nakupi na vrhovima. Zatim, zbog gravitacije, spušta se niz padine prema nižim nadmorskim visinama, u ovom slučaju prema moru. Kada hladni zrak stigne do obale, već je dosegao nevjerojatnu brzinu. Tamo počinje tonuti pod toplijim i lakšim zrakom te skuplja morsku pjenu koju jake rafale prenose preko mora, kopna i otoka. Bura puše približno istom jačinom danju i noću, ali ako se malo smiri, to je obično između 12 i 15 sati. Opasnost za pomorce je što bura može iznenada nastupiti i udariti snagom oluje, bez upozorenja i vremena za pripremu. Osim toga, prati je vrlo snažne rafale.
Kada puše Bura?
Buru treba uvijek uzeti u obzir pri polasku na krstarenje, posebno u jesen i zimu, iako se često može pojaviti i u proljetnim mjesecima. Zimska Bura može trajati i do tjedan dana i doseći brzinu od oko 300 km/h. Srpanj i kolovoz su nekada bili relativno sigurni mjeseci bez Bure, ali zbog klimatskih promjena više se ne može biti toliko siguran. U posljednjih nekoliko godina moguće je naići na snažnu Buru i ljeti, no obično završava unutar tri dana i nije toliko žestoka.
Kako utječe tlak zraka na Buru?
Atmosferski tlak također utječe na Buru. Hladna zračna masa može se pojačati mlaznim strujanjem koje dolazi s kopna i nastaje na mjestu gdje se susreću visoki i niski tlak. To se događa na dva načina. Prvo, kada se visoki tlak nalazi iznad snijegom pokrivenih Dinarskih planina, a niski tlak iznad toplijeg Jadrana. Drugo, kada niski tlak iz područja Crnog mora naiđe na visoki tlak oko Balearskih otoka. Na njihovom mjestu susreta stvara se snažna struja koja puše prema jugu s kopna, noseći sa sobom hladni zrak Dinarskih planina.
Evo zašto je Hrvatska dom Bure
Dinarske planine su niz planinskih lanaca dugih 700 km koji se protežu od Slovenije do Albanije. Planine prate većinu hrvatske obale, stvarajući idealne uvjete za snažnu Buru. Glavni krivci su tri planinska lanca: Velika Kapela, Velebit i Biokovo.
Buru Velike Kapele može se susresti pri plovidbi od Pule ili Rijeke kroz otoke Kvarnerskog zaljeva – Krk, Cres, Rab, Prvić i Goli otok. Snažni i redoviti vjetrovi koji ovdje pušu oblikovali su sjeveroistočne i istočne dijelove otoka, a pogađaju i gradove Crikvenicu i Senj na kopnu. Posebnu pažnju treba obratiti u Vinodolskom kanalu, između kopna i otoka Krka, gdje teren pojačava Buru.
Velebitski kanal – opasan zbog Bure
Velebitski kanal jedno je od područja s najjačim vjetrovima. Ovdje Bura ne uništava samo cijelo kopno, obalu i obližnji otok Pag (koji je zahvaljujući njoj gotovo gol), već i more Novigrada, povezano s Velebitskim kanalom Novskim tjesnacem. Ovaj posljednji služi kao zona ubrzanja Bure, čineći vjetar još bržim.
Poznata Makarska rivijera također je izložena Buri koja dolazi s planina Biokova, kao i okolnim vjetrovima koji pušu kroz riječne doline ili prijelaze. To uključuje Šibenik, na ušću rijeke Krke, Split i Omiš. Južnije Bura dolazi s ušća rijeke Neretve, koja doseže Mljet i poluotok Pelješac. Čak i u Dubrovniku se javlja Bura, ali slabije kako se ide prema jugu.
Savjeti za plovidbu tijekom Bure
Bura slabi kako se udaljavate od kopna. Stoga ponekad može biti sigurnije ploviti otvorenim morem nego pokušavati pristati u luku koja nije dovoljno zaštićena. No, ni ova strategija nije bez rizika i koristili bismo je samo kao posljednju opciju. Bura ne stvara vrlo visoke valove, ali su kratki i neprikladni za manevriranje. Snažni vjetrovi imaju tendenciju odmicati plovilo od kopna, što u slučaju Hrvatske obično znači prema otoku. Pazite da ne plovite na uzvjetrenoj strani Bure, jer vas vjetar može odvući na plićake ili hridi. Moglo bi se očekivati da je razvedena obala sigurnija i da se može skloniti u zaštićene uvale. No, istina je suprotna: ova obala vas ne samo da neće zaštititi, već ćete naići na neočekivane udare vjetra ubrzane uskim terenom (nešto poput vjetrovnog kanala). Osim toga, Bura podiže morsku pjenu, smanjujući vidljivost i ograničavajući mogućnosti plovidbe.
Iskusnije posade mogu ploviti slabijom Burom ako imaju povjerenja i uživati u brzoj i donekle adrenalinom nabijanoj plovidbi. Ipak, Bura je nepredvidiva, a najveći rizik predstavljaju opasni udari vjetra, koji mogu uništiti jedra i izazvati neželjene okrete.
Privezivanje tijekom Bure
Bura čini gotovo nemogućim pristajanje u sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima većine hrvatskih otoka. Neke luke ovdje čak ne rade tijekom Bure jer nisu sigurne. Situacija je bolja u južnim i zapadnim dijelovima otoka. No, iskustvo nam pokazuje da se ne može u potpunosti vjerovati. Naime, Bura može doseći visine od nekoliko desetaka metara kada je u punoj snazi, lako prelazeći preko otoka čak i s većim brežuljcima, a da pritom ne gubi svoju moć. Snažni udari vjetra mogu se pojaviti bilo gdje, od Cresa do Mljeta i na stranama okrenutim prema otvorenom moru.
Neugodan je podatak da se u visokoj sezoni najsigurnije i zaštićene luke brzo pune. Stoga, prilikom planiranja rute, nikad nije loša ideja imati jednu ili dvije dodatne opcije za sidrenje kao rezervu. Sve više turističkih luka omogućuje prethodnu online rezervaciju mjesta za brod.
Gdje se skloniti tijekom Bure
Zapadna Istra dobro je zaštićena od Bure, pa su prijelazi iz Hrvatske prema Italiji obično bez problema. Unatoč vjetru koji dolazi s planina Biokova, mirnije ćete vode naći južno od otoka Hvara, Brača, Visa i Šolte. To je zato što su dalje od kopna i Bura ovdje nije toliko burna kao u Velebitskom kanalu.
U blizini Zadra najbolje sklonište nude dobro zaštićene uvale Ugljana i Pašmana. Također, Dugi otok koristi svoju unutarnju poziciju. Zahvaljujući slabijim Burovim vjetrovima koji dolaze s ušća Neretve, relativno su sigurne i južne strane otoka Lastova i Mljeta, također barem djelomično zaštićene poluotokom Pelješcem.
Može li se Bura predvidjeti?
Bura se pojavljuje iznenada po lijepom sunčanom vremenu i, za razliku od Juga, najčešće tijekom visokog tlaka, kada je nebo vedro i ne očekuje se promjena vremenskih uvjeta. Međutim, najavljuju je velike bijele oblake na vrhovima planina. Također, izobarne karte mogu nam mnogo reći. Kao što smo rekli, Bura će početi kada se susretnu visoki i niski tlak.
Najpouzdanija metoda, naravno, jest pratiti prognoze i slušati lokalne radio i televizijske emisije. Važno je napomenuti da se u tjesnacima mogu pojaviti lokalni manji vjetrovi, uzrokovani ne samo razlikama u tlaku, već i razlikama u temperaturi između mora i kopna.
Možda Bi Vam Se Svidjelo

Kako odabrati pravu marinu za krstarenje
03/04/2025
Što ponijeti na brod: odjeća i oprema
08/12/2021