Poznavati udare vjetra

Udari su kratkotrajni naleti vjetra čija je brzina znatno veća od prosječne brzine vjetra. Meteorološka služba ih definira kao udare koji traju najmanje 3 sekunde i premašuju prosječnu brzinu vjetra za najmanje 10 čvorova. Udari čija je brzina dvostruko veća od prosječne brzine vjetra postaju sve češći. Ova pojava se u posljednje vrijeme pojačala, vjerojatno zbog klimatskih promjena.

Udari su uzrokovani turbulentnim strujama zraka koje se mogu pojaviti na dva različita načina:

• Dinamička turbulencija. Tereni s brežuljcima ili planinama na vjetrovitoj strani. Kada vjetar udari u tlo i prepreke, oslabi i stvara se turbulencija – svojevrsno neujednačeno strujanje zraka praćeno brzim promjenama smjera.

• Termička turbulencija. Velike razlike u temperaturi između slojeva zraka blizu tla ili vode i gornje atmosfere. Ako razlika u temperaturi premaši određenu razinu, slojevi zraka postaju nestabilni: topliji zrak se vrtložno diže prema gore u uzlaznim strujama, dok hladniji zrak na visini silazi. Ovaj uzlazni i silazni pokret zračnog toka rezultira udarcima vjetra.

Promatrati površinu mora

Kako se suprotstaviti udaru vjetra

Svi mi znamo da je vjetar koji osjećamo tijekom plovidbe prividan, odnosno rezultat kombinacije stvarnog vjetra i brzine kretanja broda. Kada su jedra postavljena i postignuta dobra ravnoteža, kormilo postaje gotovo beskorisno, a za održavanje kursa dovoljna su samo mala i lagana podešavanja. Međutim, pod naletom vjetra dolazi do naglog povećanja stvarnog vjetra, što narušava ravnotežu na brodu. Na plovilima, naime, naglom povećanju stvarnog vjetra ne prati odmah povećanje brzine. Ova inercija uzrokuje da prividni vjetar poraste i pomakne se prema krmi, dajući nekoliko stupnjeva “dobrog” smjera.

U praksi, ako plovimo uz umjerene nalete, možemo ih sve iskoristiti u svoju korist. Pogotovo ako je trenutni porast vjetra u istom smjeru kao stvarni vjetar, dovoljno je pratiti privremeni pomak prividnog vjetra prema krmi pomicanjem kormila dok ne osjetimo prve znakove odbijanja na prednjem jedru. Kada porast brzine broda ili prestanak naleta vrati situaciju u početno stanje, dovoljno je lagano popustiti kurs kako bi jedra ostala u pravom položaju. To je igra između kormilara i vjetra, koja nas nalet po nalet vodi prema dobivanju vode iznad vjetra, ponekad izbjegavajući okretanje kako bismo prešli rt ili došli do ulaza u luku.

Nalet vjetra može biti i manje “povoljan“ te zahtijevati niz složenijih manevara da bi se kontrolirao. Jak nalet, osim što pomiče centar jedara prema krmi i čini brod mnogo osjetljivijim na orzanje, posebno uzrokuje veliko naginjanje. Često je nemoguće ovim efektima suprotstaviti se samo kormilom.

Problem na modernijim krstašicama je što je kolotur glavnog jedra često nedovoljno učinkovit zbog svojih malih dimenzija i položaja, ponekad na kabini, pa je remen prenesen gotovo u sredinu boma. U tim slučajevima korisnije je djelovati s užetom glavnog jedra i olabaviti ga. Nakon naleta, polako se može vratiti na blaži kurs, pomaknuti kolotur prema centru i ponovno zategnuti uže glavnog jedra ako smo ga morali olabaviti.