Tramontana je hladan i snažan, ponekad i nasilan vjetar, koji dijeli narod jedriličara na krstarenju: ima onih koji ga obožavaju i onih koji ga smatraju noćnom morom. Može se susresti u raznim oblicima po cijelom Mediteranu, od Italije do Hrvatske, od Grčke do Turske, od Španjolske do Francuske. Nema pravo mjesto podrijetla i u mnogim je zemljama gotovo nemoguće razlikovati ga od ostalih vjetrova.

Ono što, međutim, igra stratešku ulogu u njegovom nastanku jest klima i priroda teritorija. Tramontana se pojavljuje kada se područje visokog tlaka susretne s područjem niskog tlaka: vjetrovi iz ta dva meteorološka sustava, koji se okreću u suprotnim smjerovima, susreću se i stvaraju snažan zračni tok.

Vjetar koji dolazi “s one strane planina”

Budući da sustavi niskog i visokog tlaka mogu imati takve dimenzije da pokrivaju čitave zemlje, vremenske prilike koje iz njih proizlaze mogu se lako proširiti i izvan najviših europskih planinskih lanaca. Kao posljedica toga, struja počinje skupljati mase ledenog zraka nad Alpama, gurajući ih prema jugu, prema Mediteranu. Upravo zato naziv „Tramontana“ izvorno potječe od latinske riječi „transmontanus“, što znači „s onu stranu planina“, odnoseći se na Alpe u sjevernoj Italiji.

Hladan zrak je teži i što se više akumulira na jednom mjestu, to je veća sila gravitacije koja ga gura niz padine planina, postižući brzine i do 200 kilometara na sat. Tu na scenu stupa reljef. Hladan vjetar probija se kroz koridor između Pireneja i francuskog Središnjeg masiva, gdje može ubrzati do intenziteta uragana.

Kako puše u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj

Tramontanu je lako zamijeniti s ostalim vjetrovima koji ulaze u Mediteran s europskog kontinenta, a koji često nastaju pod istim uvjetima. Pogledajmo stoga kako se ovaj vjetar točno manifestira u raznim odredištima za krstarenje. Što se tiče Italije, tijekom zimskih mjeseci Ligursko more, zapadna obala Italije i sjever Korzike bivaju zahvaćeni Tramontanom koja dolazi s Alpa i Apenina. Ovaj svjež i silovit vjetar, koji može dosegnuti brzinu od 70 km/h, najsnažniji je prije svitanja. S druge strane poluotoka, dakle u Veneciji i Trstu, situacija je vrlo drugačija. Gradovi, obližnja slovenska obala i zapadna Istra pogođeni su Tramontanom koja dolazi sa slovenskih Alpa i može puhati čak do 200 km/h.

U Španjolskoj pak osobito Katalonija redovito osjeća posjete Tramontane. Upravo odatle ovaj siloviti vjetar ulazi na more, dopirući do zavjetrinskih regija Mallorce i Menorce te može utjecati na plovidbu i u jesen i u proljeće. Prema riječima lokalnih mornara, Tramontana oboji nebo u intenzivnu plavu boju i vjeruje se da ima negativan učinak na ljudsku psihu. Čak se kaže da onaj tko nije pri zdravoj pameti „dotaknut je Tramontanom“.

U Francuskoj se Tramontana često miješa s Mistralom. Oba vjetra ubrzavaju u koridoru između planina i čak dijele isti planinski lanac: francuski Središnji masiv. Iako se Mistral stvara na sjeveru, a Tramontana na jugu, dovoljno su blizu da izazovu zabunu te pušu zajedno ili jedan za drugim. Očita razlika je u intenzitetu i trajanju. Mistral može trajati i do tjedan dana, dok Tramontana traje samo jedan dan. S onu stranu Pireneja Tramontana najviše pogađa regiju Languedoc-Roussillon, najbližu granici sa Španjolskom. Ondje je najjača Tramontana u Francuskoj izmjerena u gradovima Sète i Perpignan, s 110 čvorova.

Hrvatska i Grčka, ne treba ih miješati s burom i meltemijem

Hrvati povezuju Tramontanu s promjenom vremena. Često uzrokovana visokim tlakom, pojavljuje se u sunčanim danima bez ijednog oblaka na nebu. Na zapadnoj obali Istre i na južnom Jadranu lako se pretvara u Buru, ili barem pogoduje njenom nastanku, što znači da može trajati nekoliko dana, a ne samo jedan. Razlika između ta dva vjetra je u tome što je Tramontana stalna i ne puše udarima kao Bura.

U Grčkoj se kaže da Tramontana puše s kopna sjeverno prema Egejskom moru. To je jak, suh i hladan vjetar, nastao sudarom sustava visokog tlaka nad grčkim kopnom s depresijom nad zapadnom Turskom. Isto se može reći i za poznati Meltemi. U svakom slučaju, oba vjetra idealna su za jedrenje, iako se preporučuje ploviti samo u uvjetima do maksimalno 4 stupnja po Beaufortovoj skali i za iskusne posade, jer oba vjetra mogu učiniti Egejsko more, relativno usko, vrlo valovitim.

Kako ploviti pod Tramontanom

Manje iskusni skiperi moraju naučiti poštovati Tramontanu. Iako nije jednako snažna kao Bura ili Jugo, može vas iznenaditi i prouzročiti probleme. To je osobito problematično na otvorenom moru, gdje je obično snažna i stvara valove visoke više od 5 metara.

Silazeći s planina, Tramontana nosi sa sobom ledeni zrak. On, zauzvrat, tjera toplije obalne vode dalje od kopna, što znači da temperatura mora može pasti na 18 stupnjeva ljeti, a zimi čak na 12 stupnjeva. U tim slučajevima lako se zaboravi da se nalazite u Sredozemlju, a slučajevi hipotermije kada jedriličari podcijene ovaj aspekt nisu rijetki.

Za iskusne posade, međutim, Tramontana nudi živahno jedrenje uz jake i stalne vjetrove bez nepredvidivih udara. Naravno, plovidbe zahtijevaju određeno iskustvo i rezervni plan, poput zaklonjenog sidrišta gdje se možete skloniti u slučaju nužde. Predznanje o lokalnim vodama, teritoriju i vremenskim uvjetima je ključna.

Sidrišta u uvali tijekom Tramontane

Predvidjeti Tramontanu danas je teže

Sunčano i čisto vrijeme, uzrokovano sustavom visokog tlaka, općenito otežava predviđanje Tramontane. Osim toga, poznata je kao vjetar koji donosi promjene. U Kataloniji, gdje se okuplja na sličan način kao susjedni Mistral i doseže veće proporcije, može se predvidjeti unaprijed i s većom preciznošću. Međutim, u drugim zemljama situacija je drugačija i čak i kada se dobiju naznake o nadolazećim izuzetno nepovoljnim uvjetima, često nije jasno radi li se o Tramontani ili Buri, Tramontani ili Meltemiju. Savjet je uvijek pratiti vremensku prognozu i provjeravati meteorološke aplikacije poput Winfindera ili Windyja. Korisne mogu biti i izobarne karte područja.

Kao hladan vjetar koji silazi s planina, Tramontana pokazuje svu svoju snagu tijekom zimskih mjeseci, a povremeno i u jesen i proljeće. Tijekom glavne jedriličarske sezone, vjetar je slabiji. Ipak, zahvaljujući klimatskim promjenama, posljednjih smo godina u Jadranu i ostatku Mediterana svjedočili vremenu koje nismo smatrali mogućim. Posljedično, manje iskusne posade mogu ostati zarobljene u luci najviše jedan dan, dok će iskusni mornari uživati u jedrenju pod Tramontanom.