Sezona atlantskih prijelaza iz Europe prema Karibima popularna je svake zime. U mjesecima prije Božića, oko 5.000 skipera prelazi Atlantik iz Europe prema Karibima u onome što je za mnoge od njih jedna od najvećih avantura jedrenja. U većini slučajeva prelazak Atlantskog oceana vrhunac je godina planiranja i pripreme. To je iskustvo za koje je važno biti spreman, kako tehnički, tako i mentalno.

Kod takvih plovidbi uvijek postoji nešto novo za naučiti, čak i kad postanete iskusni, no dobro je razmotriti nekoliko ključnih točaka prije nego što napustite vez.

U Atlantiku vam ne treba specijalno plovilo

Nekada su oni koji su prelazili Atlantik pažljivo birali veliki brod za oceanske plovidbe, često opremljen ketch jedrom i autopilotom na krmi. Danas se sve promijenilo. Radi se o plovidbi niz vjetar potpomognuti pasatima kroz 20-25 dana, koliko je obično potrebno za preći tu udaljenost. Dakle, bez obzira na vaš brod, uz malo specifične pripreme, vjerojatno ćete biti spremni za atlantski prijelaz.

Želite li preći Atlantik? Evo što trebate znati… Onima koji se fokusiraju na osnovne dodatke poput desalinizatora, generatora, SSB radija i slično, svakako su korisni. Međutim, svaki dodatni dio opreme donosi više komplikacija i troškove održavanja. Osim čvrstog broda, sve što vam je potrebno su voda, hrana, gorivo i nautička karta.”

Na moru ključno je imati sa sobom ono bitno

Pametan prijelaz Atlantika temelji se na što konstantnijoj brzini plovidbe, koja se održava 24 sata dnevno. Tajna je, dakle, izbjeći bilo kakve zastoje. Nema potrebe za manipuliranjem s tehnologijom poput Code Zero ili skupim asimetričnim spinakerima. Standardna konfiguracija s glavnim jedrom i genovom bit će sasvim dovoljna. Samo pratite valove, a u slučaju iznenadnih naleta vjetra, posebno noću, pobrinite se da imate sigurnosnu vezu za bum, brz i učinkovit sustav za smanjivanje jedara.

Upravljajte pažljivo resursima na brodu

Na količinu energije koju planirate koristiti tijekom oceanskog prijelaza, dodajte još trećinu. Na brodu imate navigacijska svjetla, radar, radio uređaje, autopilot, desalinizator, hladnjak, zamrzivač, računalo, ventilatore. Svi ti uređaji zajedno povećavaju potrošnju energije. Rješenje je štedjeti, koristeći primjerice LED svjetla, a zatim po potrebi povećati kapacitet za proizvodnju električne energije s dizelskim generatorom, većim alternatorom, solarnim panelima i eventualno turbinom koja se vuče na krmi.

Osposobite se za kvarove i za dodatno održavanje

Mornarska vještina za dugu plovidbu Atlantikom više je povezana s popravcima i upravljanjem problemima na brodu nego s plovidbom ili planiranjem rute. Održavanje dizelskih motora, preživljavanje na moru, medicinska obuka i obuka za prvu pomoć, kao i tečajevi za održavanje opreme, sve su to dragocjeni elementi pripreme, kako za posadu, tako i za skipera.

Iskoristiti maksimalno vrijeme na raspolaganju

Naravno, kako se bliži prijelaz, raste i entuzijazam, a teško je obuzdati želju za polaskom. Ipak, važno je ne ubrzavati početne faze vašeg putovanja. Umjesto toga, uživajte nekoliko dana na Kanarima, možda krenuvši na kraće plovidbe duž obale kako biste testirali brod i posadu ili posjetili neki obližnji otok. Prikupite energiju jer nikada ne treba podcijeniti koliko naporna može biti oceanska plovidba. Zamislite poteškoće tijekom različitih smjena straže, primjerice, ako bi se autopilot pokvario.

Posadi je potrebno otprilike 3 dana da se privikne na more i uđe u rutinu. U ovom razdoblju prije polaska budite obazrivi prema svojoj posadi, kao i prema brodu. Uzmite u obzir da će biti potpuno opskrbljen gorivom i vodom, što znači dodatne tone tereta. Opterećenje opreme i užadi bit će značajno, stoga usporite ritam i ne forsirajte previše prerano.

Koje rute izabrati?

Među onima koji jedre preko Atlantika, neki troše tisuće eura na kupnju softvera za planiranje ruta. U stvarnosti, tako skupi i složeni dodaci nemaju puno smisla ako niste navikli koristiti Grib datoteke i nemate polare vašeg broda. Najpouzdaniji plan rute za prijelaz Atlantika gotovo je uvijek onaj najjednostavniji i najbrži. U praksi, spustite se po širini do otprilike 20°N, 30°W, prije nego što skrenete desno i započnete uspon. Postoji i stara anglosaksonska izreka o tome koja glasi: ‘kreni prema jugu dok se maslac ne otopi.

Biti spreman suočiti se s opasnošću

Pripremite se na kvarove opreme, jer će se prije ili kasnije dogoditi. Ako se radi o dijelu opreme na koji se obično oslanjate, poput autopilota ili desalinizatora, imajte spreman plan za hitne slučajeve ili pametan način da se snađete bez njega. Kvar na autopilotu može ozbiljno iscrpiti malu posadu, uskraćujući svima prijeko potreban odmor. Iz istog razloga, važno je osigurati da većina ili cijela posada zna kormilariti niz vjetar po uzburkanom moru. Također, dobro je pažljivo planirati popis rezervnih dijelova. U vezi s tim, nije uvijek isplativo angažirati stručnjake za ugradnju opreme. Ako sami obavite posao, imat ćete bolji uvid u to kako izvršiti popravak.

Troškovi krstarenja i povratka kući

Troškovi atlantskog prijelaza bit će viši nego što mislite, bez obzira na vaš jahtu. Malo tko iskreno izračunava budžet za takvo iskustvo. Uzmite u obzir da je obrok vani jedan od najskupljih aspekata krstarenja, posebno u Karibima, a troškovi usluga mjenjačnica su vrlo visoki. Također, ne zaboravite da će vaš brod trebati potpunu obnovu nakon povratka u Europu.

Kako pripremiti namirnice prije puta

Uključite posadu u popis za kupnju i nabavu namirnica. Na taj način će imati manje razloga za pritužbe kasnije. Kupusi, na primjer, traju vječno i odlični su u salatama. Banane, iako ukusne i bogate magnezijem, sazrijevaju odjednom, a brzo ćete se zasititi. Što se tiče voća, birajte jabuke, naranče i kruške, koje se duže čuvaju. Zamolite mesara da vakuumski zapakira meso kako bi se bolje očuvalo ili nabavite odgovarajući uređaj i učinite to sami prije nego što ga zamrznete. Ne nosite na brod ambalažu od kartona kako biste izbjegli unos insekata i drugih životinja.

Sigurnost plovidbe

Tijekom oceanskog prijelaza ne bojte se nositi prsluke za spašavanje i koristiti jack line. U stvari, koristite ove komponente uvijek noću i u slučaju lošeg vremena. U slučaju sumnje, budite oprezni. Obavijestite posadu da nikada ne napuštaju kokpit kako bi otišli na pramac kada nitko drugi nije budan ili da se ne udaljavaju na palubi radi mokrenja. Također razmislite o sigurnosti ispod palube, primjerice o riziku koji posada preuzima kada nosi kratke hlače dok rukuje loncima s vrućom vodom.