Najam Brodova
Najbolja zagarantirana cijena
Prednosti za naše klijente
Recenzije
Kontakt
marenauta®
najam brodova, novi način da doživiš more
Odjavi se?
+385 52 89 400 40
Kontaktiraj nas za sva pitanja i informacije!
  
Marenauta Blog
blog o moru

Glavni vjetrovi Mediterana - Marenauta Blog

– 10 prosinca 2021 – Život na brodu

Život na brodu

Glavni vjetrovi Mediterana

Nautičar bi trebao znati sve “trikove” kako bi najbolje protumačio prirodne znakove prije promjene vremena. Što se tiče meteoroloških pojava, vjetrovi su prije svega čimbenici koje bi skiper, ali i oni koji su dio posade, trebali znati tijekom plovidbe, kao i prilikom priveza.

Evo vodiča o prevladavajućim vjetrovima koji se mogu susresti na Sredozemlju, kako nastaju, njihovim nazivima, karakteristikama i atmosferskim pojavama koje nautičari moraju uzeti u obzir.

Otkrij najbolje ponude za najam plovila 

Venti Mediterraneo

Što je i kako nastaje vjetar?

Iz meteorološke perspektive vjetar, to jest, velike mase zraka koje se gibaju, mogu se smatrati kretanjem skupa čestica, od kojih je svaka potaknuta jednim vlastitim gibanjem i koja unutar sebe ima ujednačene čimbenike. Dimenzije ovih čestica obično su jednake nekoliko kubičnih centimetara, dok je njihova masa znatno manja, toliko da je mala varijacija atmosferskog tlaka dovoljna da se stvori pomak velikih količina tih čestica i posljedično, različitih vrsta vjetrova.

Zrak se u praksi ponaša kao tekućina koja se kreće pod utjecajem kontinuiranih promjena tlaka. Intenzitet vjetrova, s druge strane, ovisi o složenijem sustavu sila koji uključuje varijable, poput samog atmosferskog tlaka, ali i rotacijskog kretanja Zemljine osi, kao i prirodno “jednostavnijih” parametara, kao što je npr. kao temperatura zraka i indeks vlažnosti. Upravo iz tih razloga, prema osobitim karakteristikama ovih varijabli koje se nalaze na talijanskim morima, neki vjetrovi prevladavaju po smjeru i intenzitetu među svim vjetrovima koji mogu nastati u atmosferi i koji su navedeni u ruži vjetrova. Odnosno, to je Maestral, Tramontana, Bura, Levant, Jugo, Oštro, Lebić i Pulenat.

Maestral

Također poznat po francuskom nazivu “Mistral”, Maestral je vjetar koji puše sa sjeverozapada i koji uglavnom prati hladne fronte. Upravo iz tog razloga karakterizira ga prilično suh zrak i povezan je s nebom prekrivenim kumulusnim oblacima, kao i s grmljavinom i naglim padovima temperature. Zove se Maestral jer s otoka Krete, referentne točke Ruže Vjetrova, ovaj vjetar puše sa sjeverozapada u smjeru Venecije, u antici nazvana “magister” ili “magistra”. Može doseći intenzitet do 40-50 čvorova i učiniti još opasnijim more koje je već uznemireno od strane Lebić-a, pa ga se posebno boje nautičari. Tipičan slučaj prisutnosti Maestrala u obalnim područjima sjevernog Tirenskog mora predstavlja fronta hladnog zraka koja prolazi preko Italije i koja dolazi upravo sa sjeverozapada.

Tramontana

Tramontana je, s druge strane, hladni vjetar koji puše sa sjevera, posebno nakon vremenskog poremećaja. Iz tog razloga kod Tramontane je nebo obično uvijek vedro. Nalazi se prije svega na morima sjeverne Italije, odnosno Ligurskom i sjevernom Jadranu. to je hladan vjetar sa sjevera, donosi nisku vlagu i stoga vedro ili djelomično oblačno nebo (Tramontana “vedra”); ime mu potječe od činjenice da na Kreti, uglavnom planinskom otoku, prelazi planine sa sjevera na jug. Može se pojaviti po vedrom ili oblačnom nebu i oborinama kada je povezan s poremećenim sustavom. U slučaju meteorološkog poremećaja, takozvana”tamna Tramontana” koja na Ligurskoj rivijeri tjera južno poremećaje sa sjevera s Apeninskog i Alpskog luka. Naziv Tramontana pogrešno se povezuje sa “zalaskom sunca” iako dolazi sa sjevera, u stvarnosti potječe od latinskog opisa “intra montes” koji se odnosi na činjenicu da se proizlazi iz srca Alpa, sjeverne točke, povijesno poznate još od vremena Rimljana.

Venti Mediterraneo

Bura

Bura dolazi sa sjeveroistoka. Obično puše na području sjevernog Jadrana na obalama Friuli Venezia Giulie i Istre i očituje se u posebnim tlačnim uvjetima. Ime Bura potječe od činjenice da se radi o sjevernom vjetru, “borealnom”, što se također odnosi na grčki mitološki lik zvan Borea. Bura je poznata prije svega u Trstu, gdje posebno puše zimi, a lokalni ljudi je po lijepom vremenu zovu “Bora chiara”, a po poremećenom vremenu “Bora scura”. Prekid alpskog lanca (u Julijskim Alpama) između slovenskih planina Nanos-a i Snežnik-a naziva se “vrata bure”. Tu se kanalizira zrak koji doslovno pada na Jadran, udarajući Trst, potom se širi na sjever i jug, u Monfalcone i prema sjevernom dijelu Istre. Bura nastavlja svoj put zadanim smjerom, povremeno dopirući do Venecije, posebice do Chioggie, izazivajući prilično živahno gibanje valova. Ova vrsta vjetra može doseći brzinu od 150 kilometara na sat.

Levant

Levant je općenito slab vjetar koji puše od istoka prema zapadu u zapadnom Sredozemlju. Vjetar izvire iz središta Sredozemnog mora kod Balearskih otoka i puše na istok da bi dosegao svoj maksimalni intenzitet preko Gibraltarskog tjesnaca. Njegov utjecaj osjeća se sve do Italije na Tirenskom moru i na srednjem južnom dijelu Jadrana. To je hladan i vlažan vjetar, nositelj magle i oborina, prepoznat kao uzročnik pojedinih oblačnih formacija iznad zaljeva i Gibraltarske stijene, gdje može uzrokovati uzburkano more i morske trube. Vjetar se može pojaviti u bilo koje doba godine, ali obično se javlja između srpnja i listopada. Zimi je Levant često popraćen obilnim kišama. Ime vjetra potječe od istoka što znači istok, kardinalne točke iz koje potječe.

Jugo

Vjetar koji dolazi s jugoistoka, vruć i izvorno suh, Jugo počinje iz pustinje Sahare, vlaži se dok prelazi Sredozemlje i stoga donosi oblake i oborine posebno u sjevernoj Italiji, gdje zrak udara na južnoj strani Alpa a svoju vlažnost ispušta u obliku oborina. U sjevernom Sredozemlju strahuju od Juga zbog valova koje stvara i zbog visoke vode koja ponekad potopi Veneciju. Jugo isušuje zrak i diže prašinu na obalama sjeverne Afrike, uzrokuje oluje na Mediteranu i hladno i vlažno vrijeme u Europi. Vjetar puše promjenjivo vrijeme od pola dana do nekoliko dana. Mnogi ljudi ovaj vjetar pripisuju negativnim zdravstvenim učincima zbog vrućine i prašine donesenih s afričkih obala te pada temperature u Europi. Isti vjetar nosi naziv “Ghibli” u Libiji a pošto stiže također i do francuskih obala sadrži više vlage i tamo nosi ime “Marin”. Ostale njegove karakteristike su da je vrlo vlažan i da podiže znatno gibanje valova nad morem, što je također uzrok periodičnih poplava u Veneciji i na sjevernom Jadranu.

Otkrij najbolje ponude za najam plovila 

Venti Mediterraneo

Oštro 

Od latinskog “Auster”, Oštro je tradicionalni naziv vjetra koji puše s juga na Mediteranu. Poznat je i kao “južni vjetar”. Oštro je vruć i vlažan vjetar koji donosi kišu. Njegovi učinci na talijansku klimu prilično su slabi i ne previše osjetljivi. Oštro se ponekad poistovjećuje s Lebićem ili Jugom kojima je sličan.

Lebić

Lebić je, s druge strane, vjetar koji dolazi iz jugozapadnog smjera, a karakterizira ga činjenica da gotovo uvijek puše vrlo snažno i s udarima koji mogu doseći intenzitet od 40 čvorova, stvarajući opasnosti za plovidbu. Ispred tirenskih obala Italije obično podiže mnogo valova i može biti među najopasnijim za nautičare s malim i srednjim plovilima. Na talijanskoj jadranskoj strani, koja je znatno manje izložena, uzrokuje “Foehn”, toplo i lijepo vrijeme, rasterećujući svoju vlagu na Apenine.

Pulenat

Među vjetrovima Sredozemlja tu je i Pulenat, vjetar sa zapada, umjerenog intenziteta, povezanim s regionalnim klimatskim uvjetima. Određuje meteorološke učinke slično Lebiću i tipičan je za atlantske poremećaje koje prelaze Mediteran od zapada prema istoku, a prije svega se osjećaju na Tirenskom moru i na srednjem i južnom Jadranu. Pulenat je svjež vjetar tipičan za ljetna poslijepodneva isto kao što Lebić može biti nositelj lošeg vremena.

 

Otkrij najbolje ponude za najam plovila 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Posebne ponude? Prijavi se za primanje newslettera!
Prijavi se